Toni Prug uoči drugog korčulanskog foruma

Forum za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice  2019

Korčula after party  20.09 – 23.09

S nama je i ove godine poznati ekonomist Toni Prug. S njim ćemo se družiti trećeg dana KaP-a, u nedjelju 22.9. kad će nam pričati o ‘Tragediji naše EU integracije i potencijalnim alternativama’. Kad čujemo njegove dojmove od prošlogodišnjeg foruma, i ne čudimo se što nam se ponovno vraća.

„Bilo je odlično prošle godine, prepuno zanimljivih ljudi, jedna od najzainteresiranijih i najzanimljivijih publika koju sam ikad imao – to me najviše iznenadilo. Također je super potez da je šank odmah uz publiku i da se ima vremena za ćakulat između svih izlaganja bez da se igdje ide, a sve u prekrasnom ambijentu. Predložio bih uvođenje picigina u Lumbardi kao dio rekreacijskog programa za sudionike i organizatore. Dragan je odveo nekoliko nas prošle godine, divna lokacija, te super razonoda i tjelovježba.“

KaP: Ove godine ćete govoriti o potencijalnim alternativama EU, i što možda još snažnije zvuči: ‘tragediji naše EU integracije’. Zašto tragediji?

„Govorit ću o paradoksima EU integracije, o sudaru koncepta solidarnosti na nadnacionalnom nivou i logike akumulacije kapitala kojoj je podređena arhitektura EU integracije. U našem slučaju, integracija je samo pojačala ekonomsko i demografsko propadanje koje je poprimilo razmjere katastrofe: daljnje urušavanje proizvodnih kapaciteta i nivoa realnih plaća; rast zavisnosti o turizmu; rapidno odlaženje ljudi u najproduktivnijim godinama iz zemlje; daljnja ekspanzija korištenja javnog sektora kao klijentelističke mreže za osiguranje egzistencije podobnom stranačkom kadru i obiteljima; ponovno bujanje ekstremno desnog nacionalizma i osnaživanje vjerskog fundametalizma.“

KaP: A koje su nam uopće moguće alternative?

“Mada su nam alternative EU integraciji izuzetno uske, kao sto slučaj Grčke od prije nekoliko godina pokazuje, bitno ih je razmatrati kako u okviru tako i van EU-a ma koliko utopijski iz današnje perspektive izgledale: postavljanje države i javnog sektora na noge kao nositelja razvoja, s naglaskom na znanost i internacionalizaciju javnog sektora (suradnja s drugim državama), te empirijski analitički utemeljen pristup kapitalističkim tržištima oslobođen idealizacije njihovog navodno magično-pozitivnog djelovanja za sve sudionike, odnosno razvojnog puta koji očito nije rezerviran za većinu svjetskih država, a kojeg u Hrvatskoj agresivno zagovaraju medijski dominantni predstavnici ekonomske struke, HNB i mnogi licemjerni (jer se često bogate kroz rad s drzavom) kapitalisti.“

KaP: Ekonomist ste pa ne mogu da ne pitam obzirom da dolazimo iz turističkog grada Korčule, zašto je ova sezona po mnogim prognozama lošija? I kolike će to ostaviti posljedice? Mislite li da se radi o kratkotrajnom trendu ili bi smo se trebali brinuti, ipak je turizam jedna od najsnažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj?

„Lošiji turistički rezultati možda mogu pomoći Hrvatskoj da se trgne iz smrtonosne iluzije da s turizmom može napredovati. Daljnja ekspanzija turizma bi odlagala suočavanje s uzrocima propadanja. Pri tom ni ne zazivam niti podržavam kolaps turizma jer bi u takvom scenariju tek nastao lom koji bi mogao ići na ruku daljnjem jačanju ekstremno desnih snaga, kako političkih tako i ekonomskih. „