UTJECAJ koji bi klimatske promjene mogle imati na plodnu zemlju i zalihe hrane diljem svijeta glavna su tema znanstvenog izvješća panela Ujedinjenih naroda koje je danas predstavljeno u Ženevi.
Prema navedenom izvješću, velika potrošnja mesa i mliječnih proizvoda na Zapadu imaju značajan utjecaj na globalno zatopljenje. U dokumentu, koji je pripremilo 107 znanstvenika za panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC), stoji da se efikasnijom uporabom poljoprivrednog zemljišta može pohraniti više stakleničkih plinova i da bi se mogao nahraniti veći broj ljudi ako se smanji konzumacija mesa i mesnih proizvoda, javlja BBC.
“Ne kažemo da svi trebaju prestati jesti meso. Na nekim mjestima ljudi ni nemaju drugog izbora. Ali je očito je da ga na Zapadu jedemo previše”, rekao je ekolog Pete Smith sa Sveučilišta Aberdeen.
Izvješće također upozorava da planovi nekih vlada da uzgajaju drveće te ga zatim spaljuju za proizvodnju električne energije mogu ugroziti, zbog ograničenog zemljišta, proizvodnju hrane, osim ako se ne provede u ograničenoj mjeri.
Kako tlo može upiti stakleničke plinove?
Funkcija tla unutar klimatskog sustava se često zanemaruje, no ono je drugo najveće spremište CO2 nakon oceana.
Naime, biljke apsorbiraju CO2 iz atmosfere i spremaju ga u tlo, a krčenje šuma i neefikasna poljoprivreda mogu oštetiti sposobnost naše zemlje da regulira stakleničke plinove. Kada se uništi tlo, ugrožen je daljnji razvoj biljaka, a ugljik se oslobađa u atmosferu kao CO2.
Očekuje se da će klimatske promjene ubrzati ovaj proces jer visoke temperature potiču razgradnju organskih tvari u tlu, povećavajući time emisije stakleničkih plinova.
Bolje upravljanje zemljištem, uključujući kontroliranu ispašu životinja i sadnju drveća, može povećati plodnost tla.
“Obradive površine se uništavaju prekomjernom eksploatacijom, što pogoršava klimatske promjene. Tlo je dio problema, ali ako ga efikasnije obrađujemo, ono može biti i dio rješenja za globalno zatopljenje”, rekao je Smith.
Sljedeći potez je na političarima
Vodeći političari trebali bi razmotriti rezultate izvješća IPCC-a na idućoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 23. rujna u New Yorku.
IPCC je prošlog listopada upozorio da je ograničavanje globalnog zatopljenja na prosječni rast temperature do 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad razina predindustrijskog vremena jedino moguće provođenjem “brzih, sveobuhvatnih i do sad neviđenih promjena”.
Prema Pariškom sporazumu iz 2015., zemlje potpisnice obvezale su se održati rast globalne temperature na razinu do 2 stupnja, dok bi najprihvatljivije bilo održati rast do 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na razine iz 19. stoljeća.
INDEX.HR
ENG
