Prosvjed ispred deponije Uborak: Građani traže zaustavljanje dovoza smeća i zatvaranje deponije
Izdvajamo
- Svi skupa tražimo hitnu intervenciju i klasifikaciju otpada da vidimo što tu sve ima. Mi sumnjamo i na radioaktivne materijale. Želimo da znamo sve, kako bismo mogli znati protiv čega se borimo”, izjavio je Bago.
Povezani članci
- Pruga od Nikšića do Čapljine bit će završena 2016. godine i stajat će 900 milijuna eura
- Snežana Čongradin otkriva istinu o poslovima srpskih funkcionera na Kosovu
- Koji HDZ? Kakva Europa?
- Oglasilo se Ministarstvo za ljudska prava povodom slučaja vršnjačkog nasilja na Bjelašnici
- PAMTIMO: Sjeverin 1992-2020
- Država po mjeri mafije
foto šg
Iako već godinama stanovnici ovih naselja upozoravaju na nesnosan smrad sa kojim žive kao i povećanu stopu pojave karcinoma kod populacije koja je nastanjena na ovom prostoru nadležni uvjeravaju da je situacija pod kontrolom.
“Odlaganje mulja na deponijama komunalnog otpada je u sukobu s EU Direktivama o odlaganju otpada, te uz činjenicu da je deponija Uborak zapravo deponija komunalnog otpada, odnosno kućnog i njemu sličnog otpada, to je zabrinjavajući podatak za nas građane ovog područja”, stoji u priopćenju Građanske inicijative “Jer nas se tiče”.
Imajući u vidu da je koncentracija teških metala poput kadmija, bakra, cinka, žive, olova i drugih u otpadnom mulju i do 100 puta veća od vrijednosti dozvoljenih za odlaganje, iz te inicijative smatraju da se postupcima odlaganja ovog otpada, uz već postojeće ekološke probleme koje uzrokuje deponija, također ozbiljno ugrožava i zdravlje ljudi, životinja i biljaka na ovom prostoru i šire, te se zagađuju voda, zemlja i zrak.
Okupljenim demonstrantima ispred Odbora za protest obratio se Omer Hujdur.
“Izložićemo naše zahtijeve ispred odbora koji je organizator ovih protesta. Prvi od naših zahtijeva je promptno zaustavljanje daljnjeg dovoza smeća i kancerogenog mulja sa pročistača. Žurno uraditi relevantna mjerenja i analize stanja okoliša na deponiji, kao i u okolini iste. Javnosti prezentirati rezultate. Žurna ugradnja pročistača za procijedne vode, koji će ostati tu i nakon zatvaranja deponije, obzirom na enormne količine otpada koje se nalaze na deponiji i koje će se nastaviti procijeđivati kroz sljedeće godine.
Ovdje je cilj zaštititi primarno sliv Neretve te potencijalno trovanje stanovništva. Žurna sanacija cjelokupnog područja deponije te zatvaranje i izmještanje iste. Potrebno je izaći sa rokovima pred javnost. Za sada se neće dopustiti istovar otpada bilo kakve vrste. Protesti se nastavljaju dok ne dobijemo konačne rokove i potpise nadležnih organa”, saopštio je Hujdur.
Nijaz Hodžić stanovnik naselja Vrapčići i aktivista ovih protesta, zahvalio se građanima što su došli izraziti podršku u nastojanju rješavanja ovog problema. Naglasio je da se sumnjive materije iz deponije na „Uborku“ ispuštaju u bujične vode i potoke koji se zatim ulijevaju u Neretvu. Također da je pored dvije postojeće deponije na Uborku nedavno otvorena i treća koja nema potrebnu dokumentaciju. Istakao je i primjer neosnivanja skakačkog kluba za mlade zbog upozorenja Higijensnkog zavoda da djeca ne mogu plivati jer je zagađenost enormna. Zahvalio se i svim udrugama čiji su predstavnici došli dati podršku.
Prisutnima se obratio i Marin Bago iz mreže “Naše društvo”, koja je prva obavijestila javnost o otrovnom mulju u pročistačima.
“Svi znamo šta se dešava ovih dana, znamo što je nađeno u pročistačima, kakvi otrovi. Dovoljno je reći da jedan litar otrova zagadi deset milijardi kubika vode. Mi ne znamo koliko desetina, stotina litara ima tamo na pročistačima.
Pročistači i deponija Uborak imaju isti problem. Mi ne znamo što odavde izlazi u tlo, u zrak, u vodu. Dakle tražimo, i zaista je neophodno da, prije svega, uradimo klasifikaciju otpadnih voda. Što je ono što se nalazi u kanalizaciji grada Mostara i što odavde izlazi u Neretvu? Te su stvari ključne. Kad to budemo znali znaćemo protiv čega se borimo i kakva vrsta sanacije je u pitanju.
Imamo službene podatke od Ministarstva zdravstva o obolijevanju od raka. Svake godine broj oboljenja se poveća za 100%, prošle godine 150%… Tražimo od nadležnih da nam kažu ko će od nas, kojih 2500 ljudi će oboljeti od raka. Tražimo hitnu intervenciju. Ako se problem oduži poljoprivreda će biti na dnu. U čitavom slivu Neretve nitko ništa neće moći uzgajati, prodavati, nećemo moći živjeti našim načinom života. Ugrozićemo gospodarstvo, turizam…
Svi skupa tražimo hitnu intervenciju i klasifikaciju otpada da vidimo što tu sve ima. Mi sumnjamo i na radioaktivne materijale. Želimo da znamo sve, kako bismo mogli znati protiv čega se borimo”, izjavio je Bago.
Protesti se nastavljaju dok se ne ispoštuju zahtjevi građana.