Pet godina nestanka MH370: Trebao je to biti savršeno običan let

Povezani članci

• Erdogan: Turska nije odustala od članstva, ali ne može trpjeti optužbe EU
• Volgograd: Eksplozija na stanici, 10 mrtvih
• Netanjahu posle sastanka s Trampom preispituje izgradnju naselja
• Brojne žrtve u pucnjavi u crkvi u Teksasu
• Škotska premijerka najavljuje referendum o nezavisnosti 2021.
• Evropska unija danas pooštrava pravila za izvoz vakcina?

Nestanak aviona Malaysian Airlinesa na letu 370, s 239 putnika i članova posade, jedna je od najvećih zagonetki avionske industrije. Pet godina poslije porodice žrtava kažu da bi taj slučaj trebao potaknuti veće napore da se izbjegne neka slična tragedija.

Let MH370 trebao je svim mjerilima biti savršeno običan.

Avion je poletio iz Kuala Lumpura u 00:40 sati po lokalnom vremenu 8. marta 2014. s 227 putnika i 12 članova posade prema svom odredištu Pekingu.

Nebo je bilo vedro, a mirnu noć remetio je samo povjetarac koji je nosio olakšanje od zagušljivog dana.

Boeing 777, jedan od najsigurnijih komercijalnih aviona, popeo se na visinu od 10.670 metara i letio je sjeveroistočno prema Vijetnamu precizno prateći plan leta.

Laku noć

U 1:19 sati, malezijska zračna kontrola rekla je kapetanu, 53-godišnjem Ahmadu Zaharie Shahu, iskusnom pilotu s besprijekornom karijerom, da kontaktira vijetnamsku zračnu kontrolu jer je avion uskoro izlazio iz malezijskog zračnog prostora.

“Malaysian 3-7-0, kontaktirajte Ho Ši Min (na frekvenciji) 120,1. Laku noć.”

Pet sekundi kasnije pilot je odgovorio, a njegove posljednje riječi, iako uobičajene za tu službenu komunikaciju, nakon nestanka aviona djelovale su kao zastrašujuće pretkazanje.

“Laku noć, Malaysian 3-7-0.”

Nekoliko minuta kasnije transponder aviona je isključen što znači da je nemoguće bilo tačno pratiti lokaciju aviona na radaru. Na napore vijetnamskih kontolora leta da kontaktiraju posadu nakon što se avion nije javio kada je bilo predviđeno, odgovoreno je samo zlokobnom tišinom.

Za avionom je pokrenuta potraga vrijedna 145 miliona dolara koja je obuhvatila 120.000 kvadratnih kilometara. Uključeno je bilo više zemalja, među kojima Kina, Australija i Malezija, zbog početnih procjena da je možda pao u Južno kinesko more.

Potraga je kasnije preusmjerena na južni Indijski okean nakon što su vojni radari pokazali da je avion možda odstupio od planirane rute oštro skrenuvši nad Južnim kineskim morem kako bi odletio natrag preko Malezije, a zatim skrenuo na sjeverozapad prema Andamanskom moru.

Tvrtka za istraživanje podmorja Ocean Infinity poslala je autonomna vozila bez posade da pretražuju morsko dno, u zamjenu za naknadu od više miliona dolara ako pronađu ostatke aviona. Ali rezultata nije bilo i malezijska vlada ih je opozvala nakon šest mjeseci.

Pet godina bez tragova

Nestanak MH370 smatra se jednom od najvećih zagonetki zrakoplovstva i uspoređuje s neobjašnjivim nestankom Amelie Earhart tokom leta preko Pacifika 1937.

Od tada se pojavio niz teorija zavjere, od samoubilačke misije kapetana do pokušaja terorističke otmice koja je pošla krivo.

“Kako bi ozbiljno shvatili bilo koju od tih teorija, moramo imati neke fizičke dokaze”, rekao je pilot s 14 godina iskustva i 11.000 sati leta Boeingom 777, koji je želio ostati anoniman.

“S obzirom da nema fizičkih dokaza, u ovom trenutku sve bi bilo nagađanje”, dodao je.

Međutim, porodice žrtava kažu da je prerano zatvoriti poglavlje o MH370, posebno zbog toga što posljedice nestanka aviona ne samo da pogađaju najbližu rodbinu nego i zabrinjavaju javnost koja će ubuduće sve više putovati avionima.

“To više nije nacionalno pitanje, nego međunarodno”, kaže Grace Nathan, glasnogovornica Voicea 370 (Glas 370), koji okuplja porodice žrtava.

“To može koristiti svima koji lete – to je usluga koju Malezija može učiniti svijetu.”

U maju 2018. ministar saobraćaja Anthony Loke našao se na udaru kritika jer je rekao da Malezija mora zatvoriti to poglavlje nakon bezuspješne četverogodišnje potrage.

Žrtva ne smije biti uzaludna

Na petu godišnjicu nestanka Voice 370 će zatražiti od vlade da izdvoji sredstva koja bi privukla privatne tvrtke s tehnološkom ekspertizom da krenu u potragu za avionom, s tim da bi novac dobile samo u slučaju njegovog pronalaska.

Međutim, prethodno ugovorena naknada za pronalaženje aviona, koja se kretala od 20 miliona do 70 miliona dolara, mogla bi biti gorka pilula za novu vladu koja se već bori s dugom od 243 milijarde dolara naslijeđenim od prijašnje vlade.

Voice370 također želi lobirati u avionskoj industriji da nastavi uvoditi strožije sigurnosne procedure.

“Kako vrijeme prolazi, sada je više riječ o tome da se spriječi da se tako nešto ponovo dogodi”, rekla je Nathan.

“Što god im se dogodilo ne bi trebalo biti uzalud”, smatra Nathan čija je majka, Anne Daisy, bila jedna od 227 putnika na letu MH370.

“Iz toga treba izaći neko dobro i tome se nadamo.”

AJB