OD LOPOČA DO NEPREMOSTA

Povezani članci

• Steže li se obruč oko bosanskohercegovačkoga etno-trojca?
• Martinu Heideggeru je osamdeset godina
• Psi su krivi što su živi: Ekser za u glavu keruše Kaje
• Dragan Markovina: Crvena povijest Mostara i Splita treba biti ponos tih gradova
• Flopi disk za Marka Vešovića
• Predrag Matvejević: Kozmopolit o jeziku

 sjetni zapis

Ako je netko u gradu na Neretvi poetski proniknuo do kraja u dušu Mostara i Mostaraca, onda je to bio Alija Kebo. Zato vrijeme od Lopoča do njegove posljednje zbirke stihova Nepremosta u vremenu koje živimo smatram vremenom poetske koncilijantnosti Grada i Pjesnika. Jer, Kebo i Mostar to jesu bili.

Aliju Kebu sam najprije upoznao kao negdanji revnosan čitatelj sarajevskog dnevnika Oslobođenje. Potom smo godinama surađivali na književnim manifestacijama i drugim kulturnim programima. Kebo je bio jedan od začetnika i fundatora niza književnih programa, a njegova urednička djelatnost u časopisu Most bila je primjerom kako se stvaralac iskreno bori za ciljeve koji njemu osobno ne donose ništa posebno, ali društveni ambijent itekako duhovno obogaćuju.

U književnosti se javio stihozbirkom Lopoči. Istrajavao je na lirskoj matrici svoga poetskog stvaralaštva. Uporno je dugo produhovljavao svoje verse, nikada se nije zalijetao da objavi poetski rukopis za koji nije bio ubjeđen da iza njegove poetske suštine može autorski čvrsto stati.
Bio sam višestruko osupnut i ljudski potrešen, gotovo do bola, kada sam, više i ne znam koliko puta, pročitavao Kebinu zbirku Hiljadu malih Mostara.

Ako je netko u gradu na Neretvi poetski proniknuo do kraja u dušu Mostara i Mostaraca, onda je to bio Alija Kebo. Zato vrijeme od Lopoča do njegove posljednje zbirke stihova Nepremosta u vremenu koje živimo smatram vremenom poetske koncilijantnosti Grada i Pjesnika. Jer, Kebo i Mostar to jesu bili.

S lijeva: Sabahudin Hadžialić, Gradimir Gojer, Ivo Mijo Andrić,
Bisera Boškailo, Alija Kebo, Muhamed Elezović i Rapko Orman – foto Most

Posebno je bio senzibiliziran za pronalaženje mladih pjesničkih talenata, zalažući se da u novinskim i časopisnim cjelinama dobiju prigodu za vlastito eksponiranje i dalji pjesnički napredak i stvaralački rast. Kebo je nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu obnovio i do smrti uspješno urednički i menadžerski vodio mostarski književni i umjetnički časopis Most. Njegovom smrću Most je prestao izlaziti i nikada do danas nije obnovljen. Kao svojedobno jedan od članova uredničkog kolegija časopisa Most osobno mogu svjedočiti da je Alija Kebo bio duša, spiritus movens ovog časopisa, koji nikada nije dopustio da jeftinoća, šund, kič i populističli oblici izričaja ovladaju stranicama Mosta.
Odlaskom ubjeđenog i potvrđenog ljevičara Alije Kebe prekinuta je plemenita tradicija mostarskog časopisnog nakladništva.

Zato vrijeme od Lopoča do njegove posljednje zbirke Nepremost nazivam Kebinom erom u književnosti Mostara i Hercegovine.