Rastuća opasnost od klimatskih promjena

Povezani članci

• Mini hidroelektrane prijetnja čuvenom vodopadu u Jajcu
• Černobil: Divovski luk zaustavit će radijaciju idućih 100 godina
• Slab gospodarski rast Kine i Brazila ruši potražnju za naftom
• Globalno zagrijavanje ispod dva stepena samo ako se ispune obećanja
• Posledice globalnog zagrevanja: Evropski gradovi će za 30 godina biti topliji nego ikad
• Britanski premijer suočava se sa lavinom kritika nakon što je produžio rok za neke od ključnih klimatskih politika

Najtoplije ljeto do sada, cunami pogodio obalu, nakon duge pauze proradili vulkani — samo su neka od upozorenja koja su se u 2018. godini mogla vidjeti u novinskim naslovima, a svjetski mediji na kraju godine tragaju za rješenjem tog problema, ali i upozoravaju na nove posljedice.

Podcjenjivanje klimatskih promjena obmanjuje investitore

Blumberg (Bloomberg) piše da je ignorisanje dugoročnih rizika lako, ali da odbijanje suočavanja s realnošću može dovesti do tragedije za finansijska tržišta.

“Kako se efekti klimatskih promjena odvijaju, njihov utjecaj na poslovanje će postati sve ozbiljniji: izmijenjena dinamika padavina će utjecati na poljoprivredu, poplave će poremetiti snabdijevanje, toplotni valovi će spriječiti zaposlene da rade…

Broj kompanija koje dobrovoljno objavljuju svoje procjene rizika vezanih za klimu značajno su porasle u proteklih 15 godina. Oni sada čine oko 69 posto tržišnog kapitala, a takva transparetnost bi uskoro mogla biti obavezna u mnogim zemljama.“

Agencija podsjeća i da je 2015. guverner Banke Engleske Mark Karni (Marc Carny) upozorio u govoru Lojdsu u Londonu o “Tragediji Horizonta“, njegov pojam za globalni rizik koji proističe iz inherentne razlike između kratkoročnog razmišljanja o finansijskim tržištima i dugoročnog razmišljanja o klimi.

“Da bi testirala Karnijev osjećaj, Eli Goldstajn (Allie Goldstein) iz ekološke organizacije Conservation International i njene kolege uzela je dobrovoljne objave više od 1.600 velikih kompanija širom svijeta koje su objavljene 2016. godine i uporedila procjene rizika između naučnika i ekonomista.

Prema njihovim nalazima, većina kompanija očekuje da će klimatske promjene povećati operativne troškove i smanjiti ili poremetiti proizvodne kapacitete zbog događaja kao što su poplave, suše ili oštećenja od uragana.”

Blumberg objašnjava i da drugi problem koji su istraživači pronašli je to da preduzeća preuzimaju previše uski pristup rizicima, ignorišući indirektne troškove koji mogu nastati zbog prekida lanaca snabdijevanja ili promjena u ponašanju kupaca.

Kako spasiti svjetski program klimatskih promjena?

Depresivna stvarnost u vezi sa klimatskim promjenama nam pokazuje da bismo mogli da riješimo problem, uz kontrolu troškova, ali u tome ne uspijevamo, ocjenjuje Fajnenšl Tajms (Financial Times), i dodaje da je ovaj neuspjeh posljedica mješavine sljepila i samozavaravanja.

“Sljepilo dolazi od onih, kao što je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), koji poriču stvarnost klimatskih promjena. Samozavaravanje dolazi od onih koji prihvataju stvarnost, ali se samo pretvaraju da je rješavaju. Moramo raditi bolje od ovoga – i vrlo brzo. Ovo više nije naučni ili tehnološki izazov, to je daleko više politički i društveni izazov.

Izvještaj o emisiji gasova UN-a iz 2018. godine na brutalan način pokazuje neuspjehe iz prošlosti. Ova godina će najvjerovatnije biti četvrta najtoplija godina od 1880. godine, a posljednjih pet godina su najtoplije ikad zabilježene. Još gore, u 2017. godini emisija se ponovo povećala nakon tri godine stagnacije.”„

FT navodi i da razgovori o klimi koji su završeni ovog mjeseca u Katovicama, u Poljskoj, nisu ništa promijenili, kao i da su se zemlje dogovorile da dostave podatke o emisiji gasova UN-a svake dvije godine počevši od 2024. godine, zajedno sa novim klimatskim ciljevima svakih pet godina.

“Ono što je sada potrebno su ljudi i organizacije – prije svega, političari – sposobni i voljni da ubijede čovječanstvo da je obećana zemlja održivog prosperiteta za sve u okviru našeg zajedničkog dometa.“

Da li globalna borba protiv klimatskih promjena ima šansu bez SAD-a?

Bez SAD-a, da li se decenijski napori na ujedinjenju svijeta u borbi protiv klimatskih promjena raspadaju? To je bilo veliko pitanje na glavnoj međunarodnoj konferenciji o klimi u nedavno održanoj Poljskoj, piše Vošington post (The Washington Post).

To je bilo prvo takvo okupljanje otkako je predsjednik Tramp nagovijestio namjeru SAD-a da se povuče iz značajnog Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Rezultat je bio bolji nego što su pesimisti očekivali – ali su takođe naglasili koliko će biti izgubljeno ukoliko se Sjedinjene Države udalje od globalnog sporazuma.

“Ako je vizija artikulirana u Parizu, matice i vijci su trebali biti izrađeni u Katovicama u Poljskoj. Dok su pregovarači radili na tajanstvenim pitanjima o međunarodnim karbonskim kreditima i mehanizmima za izvještavanje o emisijama, Sjedinjene Države su se u prvi mah pojavile u namjeri da izigravaju onoga koji kvari zabavu. Delegacija Sjedinjenih Država održala je popratni događaj koji je promovirao fosilna goriva. S Rusijom i Saudijskom Arabijom, spriječila je konferenciju da prihvati zaključke velikog naučnog izvještaja koji upozorava na strašne posljedice ako vlade uskoro ne pojačaju svoje ambicije”, navodi Post, i dodaje:

“Ipak, strane su se dogovorile o zajedničkim i univerzalno primijenjenjivim pravilima za prijavljivanje smanjenja emisija… Da li to znači da su Sjedinjene Države prešle sa presudnog na nevažno? pita se urednički kolegij Posta.

Zapravo, ne. Čak i dok su neki delegati pratili američke učesnike konferencije sa prezentacijama o fosilnim gorivima, profesionalni pregovarači udružili su se s kineskim delegatima kako bi se snažno potrudili za mjere transparentnosti koje je konferencija konačno prihvatila.

Tramp ugrožava Planetu

Njujork Tajms (The New York Times) podsjeća da su prije tri godine u Parizu delegati iz više od 190 nacija proslavljali prvi istinski kolektivni odgovor na rastuću prijetnju globalnog zagrijavanja. Bio je to uglavnom dokument nastojanja, postignut nakon svadljivih i iscrpljujućih pregovora. Ali po prvi put u razgovorima o klimatskim promjenama koji su se protezali do 1992. godine, on je iznio konkretne, numeričke obaveze iz svake zemlje da smanji emisije, tako da bi zajedno mogle održati atmosferske temperature od prelaska tačke bez povratka.

“Prije dvije sedmice, delegati su se sastali na pratećoj konferenciji u Katovicama, u Poljskoj, kako bi se pozabavili proceduralnim pitanjima koja su ostala neriješena u Parizu, uključujući zajedničke računovodstvene mehanizme i veću transparentnost u načinu na koji zemlje izvještavaju o svojim emisijama. U tome su delegati u velikoj mjeri uspjeli, što je dovelo do nade.

Međutim, Sjedinjene Države i tri druga glavna proizvođača nafte – Saudijska Arabija, Kuvajt i Rusija – odbili su da podrže alarmantni izvještaj koji je u oktobru objavio naučni panel Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, pozivajući na brzo smanjenje fosilnih goriva do 2030. godine kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena, za koje se govori da se približavaju mnogo brže nego što je iko mislio.”

NYT dodaje i da nijedna zemlja, naravno, ne može da se uporedi s Trampom.

“Odlučan da sruši cjelokupnu klimatsku strategiju predsjednika Baraka Obame(Barack Obama), Tramp je u prošloj godini zamijenio Obamin plan čiste energije, koji je imao za cilj smanjenje emisije ugljičnog dioksida iz elektrana, sa suštinski beskorisnom zamjenom koja bi emitirala 12 puta više zagađenja predviđenih Obaminim planom. Zdravstveni i ekološki efekti Trampovih povlačenja, su dalekosežni i potencijalno razorni”, ističe Tajms.

RSE