Stradanje srpske djece u Kalinoviku nije kažnjeno
Povezani članci
- Semir Drljević Lovac: Demokratija nam je pod embargom, jedini način da se negdje “uplekamo“ su Opšti izbori
- Snježana Kordić: Nova religija umjesto znanstvenog pristupa
- Brutalnost policije, zločinaca i narko kartela
- Hrvati na dnu EU po standardu građana, gora je jedino Bugarska
- Referen-dum-dum
- Besima Borić: Čega se stidi ovaj časni čovjek?
Stradanje srpske djece u Kalinoviku tokom neselektivnog granatiranja tog mjesta u junu 1995. godine prema naredbi generala Armije BiH Ramiza Drekovića nije izazvalo ničiju pažnju, dok bi se za stradanje djece druge nacionalnosti daleko čulo, rekao je bivši direktor osnovne škole u Kalinoviku Mitar Sladoje
Sladoje je rekao da je u više navrata davao izjave istražiocima Tužilaštva BiH u vezi sa ovim događajem i podsjetio da su izjave tada dali i drugi očevici i ranjeni učenici, ali da ni danas ne vjeruje da će od toga biti išta.
On je rekao da ne vjeruje i zato jer su mu istražioci još u oktobru 2016. godine rekli da će do kraja te godine biti pokrenuta krivična odgovornost.
Izrazio je veliku ogorčenost što Sud BiH nije pritvorio Drekovića, jer misli da mu je sa slobode otvarena mogućnost da utiče na neke pripadnike Armije BiH koji su učestvovali u granatiranju.
Podsjeća, da su učenici osmog razreda 3. juna 1995. godine došli u školu kako bi im zaključio ocjene i izdao svjedočanstva, i tada je počelo granatiranje u kojem je poginula jedna učenica, a petoro je teško ranjeno.
– Bilo je stravično. Oni su pošli u prodavnicu, a granata je pala na metar od njih. Stanovnici koji su se tu zadesili transportovali su ih u Dom zdravlja. Djeca koja su za koji dan trebala da prime svjedočanstva, stradala su ni kriva ni dužna – rekao je Sladoje.
Sud BiH je odbio prijedlog Tužilaštva za određivanje pritvora Ramizu Drekoviću, kojeg su pripadnici SIPA po nalogu Tužilaštva BiH uhapsili u Sarajevu 5. decembra, zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području mjesta Kalinovik 1995. godine.
Dreković je pod istragom i osumnjičen da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa tzv. Armije RBiH postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata.
Dreković se tereti da je u proljeće 1995. godine izdao direktnu strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic, da izvrše neselektivno granatiranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.
Granatiranje je izvršeno iz artiljerijskih oružja velike razorne moći, u više navrata, tokom maja i juna 1995. godine, te da je usljed eksplozije granata ubijeno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica.
Granatiranje je prouzrokovalo veliko razaranje imovine i objekata.
Osumnjičeni se tereti za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.