Bit će zanimljivo vidjeti prilagodbu antimonopolske agencije pravilima EU
Povezani članci
- Muhamed kao preduzetnik: Prorok je znao kako se stvara blagostanje
- Twitter kupio TweetDeck za 40 milijuna dolara
- BiH: Milijuni eura za zatezne kamate zbog neučinkovite države
- Ovo je lista zemalja koje će imati najveći rast BDP-a u 2014. godini
- Presuda koja je otvorila Pandorinu kutiju problema
- Nova borba za naftu u Americi
Kaarli Eichhorn u utorak gostuje kao predavač na konferenciji o tržišnom natjecanju u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham). Kao savjetnik General Electrica (GE), Eichhorn je uključen u sve financijske usluge i industrijske poslove GE-a koji se tiču cijelog spektra regulative tržišnog natjecanja, uključujući spajanja i preuzimanja, distribuciju, aktivnosti istraživanja i razvoja te postupaka usklađivanja. Za Poslovni dnevnik govori o neizmjernoj važnosti zakona o tržišnom natjecanju i njegovim ključnim aspektima, kao i načinu kako će se Hrvatska prilagoditi pravilima tržišnog natjecanja koja su na snazi u Europi.
Predavat ćete na konferenciji koju organizira Američka gospodarska komora s temom tržišne politike EU i njenih praktičnih posljedica za biznis u Hrvatskoj. Koji su vaši ključni stavovi o kojima ćete govoriti?
Konzistentna i jasna provedba zakona o tržišnom natjecanju neophodna je za naša gospodarstva. Potrošači i kompanije gube kad se agencije koje provode te zakone ne suoče s onim kompanijama koje se ne ponašaju u skladu s tržišnim pravilima, što loše utječe na tržišta. Dobro izrađena pravila i suvisla provedba zakona o tržišnom natjecanju služe za stvaranje razine konkurencije koju pozdravlja privatni sektor jer stvara legalnu i komercijalnu sigurnost koja je potrebna za intenziviranje ulaganja u istraživanja i razvoj, robe i usluge. To su koristi i za hrvatske i za strane kompanije koje posluju u Hrvatskoj.
Koja su vaša iskustva politike tržišnog natjecanja u EU?
Politika tržišnog natjecanja Europske unije značajno se razvijala više od 60 godina, a posljednji dodatak bila je kontrola spajanja kompanija uvedena prije 20 godina. Europska unija je osigurala da se zakoni o tržišnom natjecanju uvedu u sve članice EU i potaknula je razvoj raznih oblika tržišnog natjecanja u pravnim sustavima izvan svojih granica. To je pozitivno.Sustav tržišnog natjecanja EU je usavršen sustav koji je ponajviše usredotočen na pristup efekata koji u mnogim slučajevima predstavlja primjer ostalim državama. On je također, generalno govoreći, otvoren za raspravu oko poboljšanja i reformi i često sudjeluje u razgovorima i konzultacijama s poslovnom i pravnom zajednicom.
AZTN nema ‘realnu’ moć u donošenju zakona, može davati mišljenja o svakom pojedinačnom slučaju. Treba li ‘moć’ Agencije biti i donošenje zakona, a ne reagiranje nakon što je šteta već napravljena?
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ima moć usvojiti upravne odluke, što je vrlo slično mnogim ostalim državama izvan granica EU. Upravni autoriteti koji provode zakone također imaju ogromno iskustvo i znanje te su jako prigodni u davanju savjeta zakonodavstvu kad zakoni trebaju reforme i ažuriranje.
Na koji način se može osigurati pošteno tržišno natjecanje? Pogotovo u Hrvatskoj.
Neophodno je da pravila koja promiču konkurentnost budu dobro osmišljena i da se mogu tumačiti kako treba i da ih poštuju sudionici tržišta. Ipak, u potencijalnim slučajevima kršenja pravila, provedba zakona o tržišnom natjecanju od strane nezavisnog i adekvatno financiranog autoriteta je važna za osiguravanje poštene konkurentnosti.
Koja je najbolja i najlošija politika tržišnog natjecanja s kojom ste se suočili i zašto?
Zakoni o tržišnom natjecanju relativno su novo područje u zakonodavstvu. Međutim, čak i one države koje već neko vrijeme provode zakone o tržišnom natjecanju (poput EU), mogu ih unaprijediti reformama politike i procedure. Ono što je važno vlastima je da budu otvorene te da konstantno traže načine za potencijalni napredak te da unaprijede okvir konkurentnosti gdje je to potrebno.
Usklađivanje
Kakvom smatrate hrvatsku politiku tržišnog natjecanja?
Hrvatska je u posljednje vrijeme napravila značajne promjene u sustavu tržišnog natjecanja, gdje je uskladila pravilnike i procedure s onima koji su na snazi u EU. Ove promjene su tek nedavno provedene i bit će jako zanimljivo vidjeti kako će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) nastaviti raditi s tim novim okvirom.
Odstupanja
Koja je razlika u politici tržišnog natjecanja između EU-a i SAD-a?
Pošteno je reći kako postoji visoki stupanj konvergencije u zakonima kao i u politici. Razlika je u zakonodavstvu, proceduri kao i u načinu na koji agencije funkcioniraju. Odstupanja ima malo, no te se razlike često preuveličavaju. Suradnja EU-a i SAD-a je na visokoj razini prioriteta agencija u Bruxellesu i Washingtonu, gdje je jedan od njihovih ciljeva osigurati dosljedne odluke. Jedna razlika koju vrijedi istaknuti je potencijalno veća razina transparentnosti u EU gdje su odluke javno dostupne i obrazložene.