Neuspjeh u sporu oko imena sa Grčkom: „To je posljednja šansa Makedonije“

Povezani članci

• SAD, Južna Koreja i Japan održali zajedniču vježbu raketne obrane
• Militanti IDIL-a izložili teško naoružanje i vojna vozila u gradu Rakka
• UN nije uvrstio Izrael na “listu srama”
• Za spor Makedonije i Grčke ključna 2018. godina
• Snimak koji je zgrozio građane SAD-a: Policajac ubio nenaoružanog Afroamerikanca
• Pobjeda Jaira Bolsonara “zvono upozorenja” za Latinsku Ameriku

Suviše slab izlazak na glasanje – na tome je pao referendum oko spora Makedonije i Grčke oko imena. Politolog Albert Musliu upozorava na konačni gubitak mogućnosti za kompromis. To bi imalo nesagledive posljedice.

Razgovarao: Keno Verseck, Skoplje

Uredio i preveo: Ešref Zaimbegović

Albert Musliu,53, pripada albanskom dijelu stanovništva Makedonije. Potiče iz zapadnomakedonskog grada Gostivara i studirao je političke nauke i međunarodne odnose u Sarajevu i Skoplju. Kao suosnivač i predsjednik nevladine organizacije „Asocijacija za demokratske inicijative„ (ADI) zalaže se za međuetnički dijalog u Makedoniji.

SPIEGEL ONLINE: Referendum oko dogovora o imenu sa Grčkom nije uspio. Premijer Zoran Zaev ipak govori o velikom uspjehu. Kako Vi ocjenjujete ovaj rezultat?

Albert Musliu: Naravno da je razočaravajuće da je izlazak glasača bio ispod 50% ali to nije došlo iznenađujuće. Zvanično je upisano 1,8 miliona birača. Međutim u zemlji živi možda još 1,5 miliona ljudi, vjerovatno nije prisutno više od 1,2 miliona birača. Uzimajući to u obzir onda je broj od 660.000 birača sa 91,5% glasova „Za“ dobar. To daje premijeru Zaevu hrabrost da rezultat glasanja pokazuje kao uspjeh i da kaže ako parlament ne bude to izglasao da će on zatražiti prijevremene izbore. Te izbore bi opozicija sasvim jasno izgubila.

SPIEGEL ONLINE: Većini makedonskih građana u inostranstvu bio je put do ambasade ili konzulata suviše dalek. Zašto vlada nije stvorila bolje mogućnosti za glasanje? Problem je poznat već godinama.

Musliu: Da, mi smo to također tražili. Međutim ova vlada je tek godinu i pol u funkciji i ima ogromnu agendu. Ona se zalaže za pravnu državu i evropski model vladanja. Ona ne može jednostavno preko noći promijeniti sve što joj se ne dopada kao što je to bio slučaj pod prethodnom autoritarnom vladom cijelu jednu deceniju.

SPIEGEL ONLINE: Je li učešće na glasanju bio i test za povjerenje vladi? Mnogo ljudi u Makedoniji je razočarano.

Musliu: Ne vjerujem u to. I ja sam također razočaran zbog nedostajućih reformi i nedovoljne borbe protiv korupcije ali sam ipak učestvovao na referendumu. Na rezultate izlaska više je uticao poziv na bojkot opozicione partije VMRO-DPMNE i predsjednika države Đorđa Ivanova.

SPIEGEL ONLINE: Mnoge civilne organizacije dale su vladi popust do referenduma. Sada će biti mnogo kritičniji. Je li to opravdano?

Musliu: Da, vrijeme popuštanja je prošlo. Konačno se moraju provesti temeljne unutrašnjopolitičke reforme.

SPIEGEL ONLINE: Koje?

Musliu: Ja vjerujem da bi vlada trebala promijeniti u cjelini svoj moralni matriks. Premijeru Zaevu se sa pravom predbacuje da je suviše bezopasan. On bi trebao da krene mnogo oštrije protiv korupcije i organiziranog kriminala. Naravno da se on ne smije miješati u rad pravosuđa ali vlada se treba pobrinuti za ukupno više odgovornosti.

SPIEGEL ONLINE: Vratimo se dogovoru sa Grčkom: On mora biti ratifikovan od parlamenata Makedonije i Grčke. U Makedoniji je za to potrebna dvotrećinska većina jer se radi o izmjenama ustava. Kakve su po Vašem mišljenju šanse za to?

Musliu: Nisu apsolutno loše bar što se tiče Makedonije. Da je izlaznost bila iznad 50% nekim poslanicima opozicije bilo bi lakše glasati za to. Ja ipak mislim da i dio opozicionih poslanika smatra da ovaj dogovor parlament treba ratifikovati jer za našu zemlju nema bolje opcije iako se nekome može ne dopadati. Ali kome se uopšte sviđa ovaj dogovor? Nikome, pa ni meni. To je kompromis koji boli kao i svi kompromisi.

SPIEGEL ONLINE: Šta će se desiti ako proces ratifikacije ne uspije?

Musliu: Tada će biti veoma dramatično. Ne bih želio to ni da pretpostavim. Evroatlanske integracije, dakle mogućnost pristupa Nato i EU, su narativ koji sve nas u Makedoniji drži zajedno. Ako toga ljepka ne bude više tada će se pojaviti druge snage.

SPIEGEL ONLINE: Koje?

Musliu: Sve vrste radikalnih snaga kojima se ne dopada liberalna demokratija. Vanjske sile kao Rusija i Turska ali i unutrašnje radikalne snage. Scenario podjele ove zemlje nije nov. Trećina stanovnika ove zemlje su Albanci. Ako Srbija i Kosovo pristupe zamjeni teritorija zar bi podjela naše zemlje bila nezamisliva? Ako mladi Albanci kažu: Makedonija u dosadašnjem obliku nema EU i Nato perspektive a mi hoćemo tu perspektivu, dakle pustite nas da zemlju podijelimo – koje argumente imamo protiv toga?

SPIEGEL ONLINE: Je li ovaj dogovor posljednja šansa Makedonije za naredne decenije kako to tvrde mnogi posmatrači?

Musliu: To je uošte posljednja šansa. Sljedeću nećemo više dobiti. Ako ovaj dogovor ne uspije neće više biti nikoga u Nato i u EU koji će se zauzeti za malu zemlju sa dva miliona stanovnika.

spiegel.de