EUROPSKI PROZAISTI ZABORAVLJENI U SVOJOJ ZEMLJI
Povezani članci
- Godišnjica početka protesta: Hoće li se ponoviti dani ponosa?
- SJAJNA ZVIJEZDA KOJA NE BLIJEDI
- Promocija knjige “Razmnožavanje domaćih životinja” Tanje Stupar Trifunović u Buybooku
- Srijeda na Vrisku donosi poeziju, dječji program, kratku priču i sjajne romane
- Specifikacija
- POZORIŠNIM PERFORMANSOM “OVO SAM JA“ OSOBE SA INVALIDITETOM GOVORE O SVOJIM NAJINTIMNIJIM DILEMAMA
Koliko mi gajimo kulturu zaborava umjesto kulture sjećanja najbolje pokazuje odnos prema bh. književnosti i njenim protagonistima i tvorcima. I Derviš Sušić kao dramatičar, uspješan i u teatru, i na TV, i na filmu, a Vitomir Lukić kao prozaist koji je u bh. književnost unio suvremeni europeizirani smisao proznog pripovjedanja i pripadajuće stilizacije, zaslužili su značenjski i stilski značajnim djelima da se njihovi tvorački doprinosi kompozitu bh. umjetnosti sasvim drugačije i sustavnije tretiraju.
Podsjećanja radi, ne obnavljaju se izdanja njihove uistinu vrhunske beletre. Sporadično se igraju, i to iznimno rijetko, Sušićeve drame, a niti recentni lektirski programi posebno ne poštuju izvrsnost i vrhunsku kvalitetu njihovoga spisateljstva…
Posebno je tragično, u situaciji u kojoj u bh. literaturi nema niti približno tako talentiranih pisaca, sljedbenika i nastavljača djela Sušića i Lukića, da se naše katedre za književnost dvadesetog stoljeća na filozofskim fakultetima, akademijama znanosti i umjetnosti, u kulturnim društvima ozbiljnije ne bave valorizacijom tako vrijednih književnih opusa.
O opasnosti zaborava u književnosti i umjetnosti, uopće, često govorimo, ali malo što poduzimamo da se od nje otrgnu vrijedni književni opusi, a pogotovo da se mladim generacijama ukažu putovi istinski autentične i nepatvorene umjetnine koju su protagonirali ovi korifeji bh. umjetnosti virtuoznoga pisanja.