Svaka peta žena u BIH doživjela je neki oblik nasilja od strane svog partnera

Povezani članci

• Ogrijev u BiH duplo skuplji zbog izvoza u Evropu
• Poništena diploma Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu
• Na pravi put sam ti majko izašo!
• ŽIVJELA NAM ANTIFAŠISTIČKA BORBA ŽENA!
• Sergio Šotrić – Nijemci glasali. Merkel: „mentalno i strukturalno ujedinjenje još nije okončano“. Ko će sada odbraniti BiH?
• Sutra otvorenje samostalne izložbe: ISMAR ČIRKINAGIĆ “OCEAN EUROPE”

Nasilje nad ženama i djevojkama je jedno od najraširenijih, ponavljajućih i razarajućih kršenja ljudskih prava u našem svijetu danas. Nejednakost među spolovima i dalje traje širom svijeta, a postizanje rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica zahtijevaće snažnije napore, uključujući i zakonske okvire, kako bi se suprotstavile duboko ukorijenjenu diskriminaciju zasnovanu na rodnoj pripadnosti, koja često proizilazi iz patrijarhalnih stavova i srodnih društvenih normi, kako navodi generalni sekretar UN-a.

Nasilje nad ženama predstavlja najekstremniji oblik diskriminacije. Prema navedenom izveštaju, na osnovu podataka od 2005. do 2016. godine za 87 zemalja, 19 posto žena starijih od 15 do 49 godina izjavilo je da su imali fizičko i / ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera u 12 mjeseci tokom prethodnog istraživanja. U najekstremnijim slučajevima, takvo nasilje može dovesti do smrti. U 2012. godini skoro polovina svih žena koje su bile žrtve ubistva s namjerom širom svijeta, bile su ubijene od strane intimnog partnera ili člana porodice, u poređenju sa 6 posto muških žrtava.

Nasilje u porodici, kao jedan od najvećih izazova bosansko-hercegovačkog društva je problem koji je izašao iz privatne u javnu sferu. U cilju adekvatnog odgovora na ovaj problem usvojeni su entitetski zakoni o zaštititi od nasilja u porodici i strategije na nivou države i entiteta. U Bosni i Hercegovini nasilje u porodici i dalje je u porastu, a prema dostupnim podacima nevladinih organizacija u BiH, svaka peta žena u našoj zemlji doživjela je neki oblik nasilja od strane svog partnera.

U našem društvu je ukorijenjen patrijarhalan odnos i tradicionalan stav prema ovom problemu, a kao građani nerado o tome razgovaramo, ali tako svoj stav prenosimo u institucije zadužene da pruže rješenje problema. Mnogi problemi nastaju i zbog činjenice kako ljudi ne prepoznaju nasilje, ali i nedovoljno rade na prevenciji u borbi protiv rodnog nasilja nad ženama, jer sama žrtva sebe često ne prepoznaje kao žrtvu i ne prijavljuje nasilje, te nisu upoznate sa načinom kako se mogu zaštititi.

Činjenica je da je ekonomsko zlostavljanje žene put ka svakom drugom obliku zlostavljanja. Žene su često ekonomski zavisne od svog partnera pa tako čak 70% žena žrtava nasilja se vraća nasilniku.

Nezrelost društva i pojedinaca i dalje pokazuju koliko su mnogi često nijemi na sveprisutnost nasilja nad ženama. Kako bi podigla svijest o ovom problemu, obezbijedila specijalističku podršku, podstakla individualni i institucionalni odgovor na ovu pojavu, Global Analitika kroz projektne aktivnosti, uz podršku Ekumenske inicijative žena iz Hrvatske i Ministarstva civilnih poslova BiH, kontinuirano radi na educiranju i osnaživanju žena i djevojaka žrtava nasilja širom Bosne i Hercegovine.

Prema istraživanju o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja prema ženama u BiH, koje smo realizovali u proteklom periodu, čak 70,6 posto žena je tokom odraslog života bilo bar u nekom trenutku izloženo nekom od oblika nasilja (fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom). Ipak, samo 5,5 posto žena sa iskustvom nasilja se obratilo određenoj instituciji za pomoć, odnosno svaka četvrta žrtva nasilja je prijavila nasilje nadležnim institucijama. Ovaj podatak potvrđuje, između ostalog, da su žene smatrale da im pomoć nije potrebna (u 62,5 posto slučajeva), najvećim dijelom iz neprepoznavanja sebe kao žrtve, neprepoznavanja određene vrste nasilja (naročito seksualnog i ekonomskog u partnerskim odnosima), te različitih, mahom tradicionalnih i patrijarhalnih opravdanja za nasilje.

Glavni cilj koji želimo postići jeste da kroz edukativni segment podignemo stepen znanja kod učesnica aktivnosti o ljudskim ženskim pravima, mehanizmima zaštite prava, te uloge žene u porodici i društvu.

Primarni izazov sa kojim se suočavamo u 21. vijeku jeste eliminisati nasilje nad ženama i ukloniti barijere razvoju njihove snage, kreativnosti i njihovih glasova. Jednakost žena nije samo pitanje morala; nije samo humanitarno pitanje; niti je samo pitanje pravednosti. To je pitanje ljudskih prava i sigurnosti – ističu iz Centra društveno istraživanje Global Analitik