U Sarajevu održan 3. godišnji sastanak o implementaciji finansijske pomoći EU za BiH

Povezani članci

• Ima izać′
• Ruski povijesni čušpajz
• Političari BiH: Pazi kome vjeruješ
• Vuk Perišić: Svaka država je tuđa
• Pravi problem na Balkanu je religija
• Berić: Zaglavljeni u liftu

Treći sastanak Odbora za praćenje Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) održan je 15. maja u Sarajevu. Sastanak, kojim su predsjedavali nacionalni koordinator BiH za IPA-u Edin Dilberović i zamjenik šefa Odjela za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu pri Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, okupio je veliki broj aktera sa svih nivoa administracije Bosne i Hercegovine, iz Evropske komisije kao i predstavnike zemalja članica EU u svojstvu posmatrača.

Na sastanku je izvršen pregled dosad ostvarenog napretka kao i izazovi koje nosi programiranje i implementacija finansijske podrške EU za BiH u sektorima kao što su demokratija i upravljanje, vladavina prava i temeljna prava, konkurentnost i inovacije, okoliš, obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. Učesnici su razgovarali o planovima za podršku EU u periodu 2018-2020, nadolazećem srednjoročnom razmatranju Indikativnog strateškog dokumenta za BiH kao i rad Nacionalnog investicionog komiteta na polju investicija u infrastrukturne projekte.

Iako su se različiti akteri iz Bosne i Hercegovine usaglasili da ima još prostora za nadopunjavanje postojećih struktura za koordinaciju IPA-e sa mehanizmom koordinacije za pitanja EU, nije postignuto konačno rješenje kako da se sve to organizira u praksi. Evropska komisija je ponovila da može prihvatiti bilo koje interno rješenje u zemlji sve dok nije u suprotnosti sa Okvirnim sporazumom o IPA-i između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije, što je pravna osnova za strukture IPA-e.

Komisija je pozvala vlasti da hitno donesu odluku kako bi se osiguralo nesmetano programiranje IPA pomoći u nadolazećem ciklusu 2019. Sve strane su se usaglasile da se izvodljivo rješenje treba brzo iznaći.

Na sastanku je usaglašena i potreba pojačanog angažmana civilnog društva u planiranju i monitoringu implementacije podrške EU kao i potreba jačanja izgradnje kapaciteta institucija odgovornih za one sektore koje EU finansijski podržava.

U konačnici, istaknuto je da će vlasti Bosne i Hercegovine i EU zajedno raditi na informiranju javnosti o procesu integracija Bosne i Hercegovine.