Kako izgleda reciklaža otpada u Sarajevu

Povezani članci

• Britanija obećala do 2050. smanjiti emisije CO2 na nulu. Je li to ostvarivo?
• Zašto je samo jedna elektrana u pogonu čak desetak godina od dodjele koncesija
• Škola u kojoj učenici školarinu plaćaju plastičnim otpadom
• Globalno zagrijavanje se zaustavilo
• Problem ekstremne gladi u zemljama teško pogođenim klimatskom krizom se više nego udvostručio od 2016.
• Sloboda rijekama Bosne i Hercegovine!

Svakodnevno koristimo razne proizvode, koje nakon upotrebe bacamo, a ne zapitamo se šta se dalje dešava s tim otpadom i da li neko zarađuje na njemu? Mnogim kompanijama u svijetu izvor zarade je upravo prerada otpada. Reciklaža predstavlja proces prerade, gdje se izdvaja određeni materijal iz otpada i obradom se ponovno koristi za iste ili slične svrhe. 

Neke kompanije u svijetu su, zbog nafte koja utječe na sve stvari, započele biznis skupljanja i reciklaže. Plastika se proizvodi od nafte, pa tako cijene i u tom dijelu variraju. Za razgradnju jedne bačene plastične boce ili kese, treba nekoliko stotina godina. Reciklaža omogućava pravljenje nove plastične folije, kese, a novinski papir se može reciklirati najmanje sedam puta i upotrijebiti za proizvodnju novih papira, knjiga i slično.

Posude za odvojeno sakupljanje otpada koje možete vidjeti na ulicama Sarajeva u velikom broju i bit će ih sve više ,  su kontejneri kao i obični, zapremine 1100 litara, ali imaju poklopce plave i žute boje i na poklopcima otvore prilagođene za određenu vrstu otpada. Osim ovih velikih kontejnera koriste se plastične kante zapremine 240 litara u tri boje: plava, žuta i siva.

Razdvojeni otpada iz ovih kontejnera prazni i odovozi posebno vozilo koje nema na sebi presu.

Otpad se ne presuje prije transporta jer je potrebno da prođe kroz sortirnicu otpada da bi se dodatno razvrstao i da bi se izdvojio otpad koji ne pripada određenim vrstama.

Sortirnica otpada

Pošto se nesavjesni građani ne pridržavaju pravila, tako da u ovim kontejnerima bude i otpada koji ne pripada toj vrsti, reciklaža ima još jedan proces, a to je sortiranje.

Pristigli otpad istresa se na betonsku površinu, zatim mašina/kran otpad ubacuje u „sjekač kesa”, potom se otpad uz pomoć kosih pokretnih traka podiže na pokretne trake za razdvajanje na kojima se ručno razdvaja.

Otpad koji se ne odvoji, odnosno otpad koji nema uslova za recikliranja, odvozi se i deponuje na deponiju.

Ovisno o količini pristiklog otpada, otpad razdvojen na frakcije izgleda ovako: Razvdojeni otpad po vrstama (papir, karton, PET ambalaža, limenke, plastične folije i dr.) ide na hidrauličnu presu gdje se presuje, odnosno balira u bale određenih dimanzija radi lakšeg transporta. Baliran otpad se kraće vrijeme skladišti i potom ide na tržište.

Svaka sirovina iz otpada je iskoristiva i pravi biznis (staklo, papir, plastika, metal…)

Tokom jedne godine EU recikliranjem zaradi gotovo 145 milijardi eura. Godišnje se u BiH uveze gotovo 150 miliona eura napitaka u plastičnoj ambalaži. Jasno je kako se može iskoristiti ovaj potencijal, koji uz minimalna ulaganja može da se pretvori u pozitivnu pricu.