Brexit: Dvanaest mjeseci za odlazak

Povezani članci

• John Kerry: Amerika neće dozvoliti da se ponovi zločin poput onog u Srebrenici
• Jermenija predstavila Azerbejdžanu projekat mirovnog sporazuma
• Kini ‘nitko ne može diktirati kako da se ponaša’
• U svijetu 5,5 miliona oboljelih i 2,3 miliona izliječenih
• Trump negativan na COVID-19, vratio se predizbornoj kampanji
• Kneset ukinuo zabranu povratka Izraelaca u naselja na Zapadnoj obali

Foto: EPA

Počeo je da teče rok od godinu dana za Veliku Britaniju i njen izlazak iz Evropske unije. Zbog toga The Times u svom uvodniku ocjenjuje da je skala zadataka koje Britanija treba da obavi podugačka, ali da to ne znači da je te zadatke nemoguće ispuniti. List iznosi ocjenu i da će državnim službenicima biti potrebna “borbena gotovost” kako bi se držali rasporeda za povlačenje Britanije iz Evropske unije 29. marta 2019. godine. Ako se dovoljno vremena predvidi za raspravu i ratifikaciju dogovora, mnogo manje vremena će ostati za one koji rade najteže poslove iza kulisa.

U vodećem tekstu londonskog lista podsjeća se da je do evropskog oktobarskog samita ostalo sedam mjeseci. Do tada Vlada treba da riješi zagonetku irske granice, pronađe alternativu Evropskom sudu pravde (ECJ) za rješavanje sporova tokom tranzicije, kao i da se dogovori s Briselom o obliku budućeg odnosa zemlje s Evropom. U okviru tog odnosa kamioni će morati da se voze, avioni će morati da lete, a britanska industrija finansijskih usluga će morati da očuva pristup jedinstvenom evropskom tržištu, navodi The Times.

Ocjenjuje se i da će se praktični i politički izazovi morati da se rješavaju paralelno. Do juna treba pronaći mehanizam za očuvanje krhke granice između Sjeverne Irske i Republike. Ako se za tranziciju uspostavlja alternativno tijelo za rješavanje sukoba u Evropskom sudu pravde, njegova nadležnost i ovlaštenja će se morati dogovoriti do oktobra. U uvodniku se dodaje i da će istovremeno pred parlamentom biti četiri značajna zakona koja su povezana s Brexitom: zakon o povlačenju i implementaciji i posebni zakoni o trgovini, carini i imigraciji. The Times posebno ukazuje na značaj carinskog zakona i navodi riječi portparola Udruženja za teretni transport koji je rekao da bi dodatna dva minuta kašnjenja za svaki kamion u Doveru mogla dovesti do kolona od 29 milja.

Ono što je jasno je da ima mnogo posla i vrlo malo vremena, navodi The Times i zaključuje da kada je riječ o Brexitu cilj nije samo da se to uradi, već da to bude ispravno.

Uticaj Brexita na ekonomiju – martovska presuda

Utjecaj Brexita na ekonomiju bila je ključna tema za The Guardian. List je napravio presjek ključnih ekonomskih pokazatelja kada je riječ o Brexitu. Pa tako, na početku se govori o tome da je funta ojačala u toku prošlog mjeseca, kao i da je blizu svog najvećeg nivoa koji je imala tokom referenduma o EU, nakon što je Vlada ušla u privremeni dogovor sa Briselom tokom perioda tranzicije kako bi se olakšao proces Brexita. Sljedeća stavka za The Guardian su berze. List konstatuje da su one imale zabrinjavajući početak godine zbog straha da bi američka Federalna rezerva mogla da podigne kamatne stope brže nego što se predviđalo, kako bi se suprotstavila rastu inflacije i eventualnom globalnom trgovinskom ratu koji je pokrenuo Donald Trump.

Kada je riječ o inflaciji, list ocjenjuje da je prošlog mjeseca počela da pada više od očekivanog. Razlog – glasanje za Brexit reflektovalo se na cijene benzina i hrane i time je smanjen pritisak na britanska domaćinstva. The Guardian objavljuje i da britanski trgovinski deficit raste, prvenstveno zbog tarifa za uvoz čelika koje je uveo američki predsjednik. Za razliku od deficita, ekonomski rast u ključnim industrijama Velike Britanije je veći. Britanski sektor usluga i građevinska industrija zabilježili su rast, a do blagog pada došlo je u proizvodnom sektoru.

List ocjenujuje i da se stanje javnih finasija pogoršava uprkos pozitivnom trendu. Poboljšana slika javnih finansija bila je jedan od razloga da se ministar finansija Filip Hemond (Philip Hammond) osjećao poletno u proljetnom izvještaju. Međutim, posljednje brojke za februar pokazuju da je država pozajmila 1,3 milijarde funti više nego što je primila od poreza, što je lošije od očekivanog, zbog deficita od oko 1,1 milijardi funti. Dobre vijesti su kad je riječ o zaradama. The Guardian iznosi podatak da su one porasle najviše u posljednje dvije godine i to za 2,8 posto, a porastao je i broj zaposlenih za 168.000, što je povećalo stopu zaposlenosti na 75,3%, što je najviši nivo od 1971. godine.

Kao loše vijesti britanski dnevnik navodi cijene nekretnina. Podaci agencije YourMove pokazuju da su cijene kuća najbrže porasle na sjeverozapadu Engleske. U međuvremenu, u dijelovima Londona cijene su pale za skoro 15%. Niže cijene su zabilježene u više od pola londonskih kvartova, zaključuje britanski dnevnik.

Nedostatak jasnih odrednica

Kako piše The New European, novi akademski izvještaj otkriva kako Brexit još uvijek karakteriše hronična nesigurnost. Naime, proces Brexita i dalje karakterišu značajna politička i ekonomska nesigurnost godinu dana nakon što je Britanija pokrenula član 50, stoji u novom izvještaju akademske grupe Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropi koja se mijenja.

Profesor evropske politike Anand Menon je izjavio: “Kada je Tereza Mej (Theresa May) pokrenula član 50, rekla je da će građanima i kompanijama pružiti sigurnost koliko god je to moguće, i čim prije je to moguće. Godinu dana kasnije, naši izvještaji pokazuju da nije uspjela u tome.”

“Nesigurnost vlada. Ovo ima negativne posljedice za poslovne i ključne sektore, uključujući poljoprivredu, ribarstvo, vazduhoplovstvo, okoliš, visoko obrazovanje, zdravstvene i finansijske usluge”, ocjenjuje The New European.

“U politici, nedostatak sveukupne konzervativne većine stvorio je političku nestabilnost i nepredvidljivost. U Sjevernoj Irskoj Brexit destabilizuje regiju, a u Britaniji je povećana tenzija između Westminstera i decentralizacija raste”.

Izvještaj pod nazivom “Article 50: One Year On” pokazuje da je rast BDP-a u Velikoj Britaniji u prosjeku bio za 0,6 % viši od ostalih članica G7 prije referenduma, dok je 2017. godine bio niži za 0,9%.

Uzimajući u obzir zemlje koje su odgovarale rastu Britanije prije referenduma, akademici su zaključili da je do trećeg kvartala 2017. godine BDP Ujedinjenog Kraljevstva bio približno 1,3% niži nego što bi bio slučaj da Velika Britanija nije glasala za Brexit.

Također u ovom izvještaju se ističe kako “nema jasne vizije o imigracionoj politici nakon Brexita, a kamoli bilo kakve konkretne političke odluke”.

May: Više novca za zdravstveni sistem i škole

Premijerka Britanije Tereza Mej je odlučila obići sve zemlje Ujedinjenog Kraljevstva kako bi razgovarala sa sunarodnjacima o Brexitu.

Mej je za BBC izjavila da Brexit znači da će biti više novca na raspolaganju za zdravstveni sistem i škole.

“Kada napustimo Evropsku uniju, više nećemo trošiti ogromne količine novca, iz godine u godinu, šaljući taj novac Evropskoj uniji, tako da će novac biti dostupan ovdje u Velikoj Britaniji za trošenje na naše prioritete kao što su škole i zdravstveni sistem”, ustvrdila je premijerka.

U međuvremenu, bivši premijer Toni Bler (Tony Blair) je rekao da Brexit još uvijek može biti zaustavljen, dodajući da nije “prekasno”. Bler, snažni zagovornik članstva Velike Britanije u Evropskoj uniji, izjavio je za BBC Radio 4 kako je danas to vjerovatnije nego prije nekoliko mjeseci, te da je razumna opcija bila donijeti konačnu odluku nakon što su uslovi ugovora postavljeni.

BBC podsjeća kako će Velika Britanija zvanično napustiti EU 29. marta 2019. godine.

RSE