Kulturnjaci tužili ministricu Dujmović: Međunarodni događaji iz Sarajeva okarakterisani kao bošnjački

Povezani članci

• Na sjeveru Kosova mirno, policija čuva zgrade opština
• Enver Kazaz tvrdi: Ćosićevksi narativi zarazili su žrtve velikosrpskog projekta
• Počela prijava filmova za programe 25. Sarajevo Film Festivala
• Dramatično u Konjicu: Zdravstveni radnici skinuli bijele mantile i prestali raditi
• Zbog ustaškog pozdrava niko u BiH nije kažnjen
• Slavo Kukić: Interes naroda je samo paravan za zaštitu kriminalaca

Zbog načina raspodjele sredstava iz budžeta Federacije BiH i diskriminacije na nacionalnoj osnovi, određeni broj udruženja koja se bave kulturom tužio je Ministarstvo kulture i sporta FBiH i ministricu Zoru Dujmović, a sve je ovih dana dobilo i sudski epilog. Riječ je o prvom sudskom sporu ovakve vrste u našoj državi.

Zbog raspodjele novca za kulturu prema etničkim, a ne prema neutralnim i profesionalnim kriterijima kulturni radnici iz godine u godinu reagiraju i ulažu žalbe. S obzirom na to da nadležno ministarstvo nije adekvatno odgovorilo na njihove žalbe, određeni broj kulturnih udruženja odlučio je podnijeti tužbu zbog diskriminacije međunarodne kulture.

“U odluci Ministarstva kulture i sporta FBiH iz 2015. godine bila je vidljiva diskriminacija međunarodne kulture. Ovo ministarstvo postalo je adresa u kojoj se uvode nepostojeći kriteriji etniciteta, dakle raspodjele novca na hrvatsku i bošnjačku komponentu. Sve se radi pod opaskom decentralizacije sredstava, a znamo da je najveći dio tog programa bio poziv institucijama, organizacijama, udruženjima i projektima koji svojom djelatnošću imaju veliki značaj za promociju međunarodne kulture u BiH i u FBiH”, objasnio nam je bh. reditelj Dino Mustafić.

Dodao je kako je na konkursu iz 2015. godine vidljivo da su sredstva dobili i oni koji nemaju zakonska prava.

“Uvedeni su kriteriji koji su zadovoljavali etničku raspodjelu gdje su mnoge marginalne, turističke, folklorne i vjerske manifestacije dobile atribut značajnosti, a s vrlo jasnim i etnički naglašenim karakterom. U isto vrijeme, institucije koje postoje više decenija i koje su svojom djelatnošću pokazale da spadaju u kvalitativni vrh, poput SFF-a, Balet Festa, Sarajevskih večeri muzike i MESS-a, su marginalizirani ili zakinuti i oštećeni umanjenjem budžeta, u nekim slučajevima i više od 50 posto”, rekao je.

Na konkurs su se mogle prijaviti sve institucije i udruženja građana koje imaju u svojoj djelatnosti međunarodnu saradnju i afirmaciju bosanskohercegovačke kulture na internacionalnoj sceni. Međutim, te godine je prijavljen veliki broj projekata koji nisu iz tog registra kriterija, a kojima su sredstva dodijeljena.

“U samim komentarima ministrice nakon javnog protesta uvedena je kvaziargumentacija u teritorijalnoj redistribuciji koja je pokazivala hrvatsku i bošnjačku etničku komponentu u kojoj su svi međunarodni događaji s adresom u Sarajevu svedeni pod bošnjačke, bez obzira na njihov međunarodni karakter pa čak i suprotnu etničku pripadnost direktora pojednih festivala”, rekao je Mustafić.

Etnički definisana kulturna politika

Iako bi svaka vlast u kulturnoj politici trebala voditi računa o kulturno-historijskom značaju institucija kulture, njihovom naslijeđu, tradiciji i djelatnosti u BiH je vidljivo da svaka vlast preferira etnički definisanu kulturnu politiku. O reorganizaciji i promjenama u radu Ministarstva kulture i sporta FBiH te o tome kako je kompletna procedura donošenja odluke o raspodjeli sredstva išla mimo internih propisa i zakona na ročištu koje je održano u Općinskom sudu u Sarajevu svjedočila je i sekretarica ministarstva Munevera Bečirović.

“Faze procedure su vođene na drugačiji način u odnosu na propisanu proceduru i dotadašnju praksu. Uži krug ljudi na čelu s ministricinim savjetnicima sačinio je i odluku kao prvi pravni akt i javni poziv i pravilnik o bodovanju, a meni kao sekretaru nijedan akt nije dostavljen. Zbog saznanja da se odstupa od utvrđene procedure ja sam, kada mi se ukazivala prilika, što nije baš često, upozoravala da se procedure moraju poštovati, što nije uvaženo. S obzirom na te neuobičajene predradnje razgovarala sam s pomoćnicima, sa svojim kolegama pravnicima, jer su počele kružiti priče po kuloarima kako se sama ta procedura bodovanja odvija na neuobičajen način. Nisam mogla doći ni do jednog dokumenta jer je kolanje vršeno suprotno propisima o kancelarijskom poslovanju i arhiviranju”, rekla je Munevera Bečirović dodajući kako nijedna prijava nije protokolisana ni evidentirana.

U razgovoru za Klix.ba Mustafić ističe da je kultura prostor koji spaja, a ne razdvaja, a da je ministrica Dujmović svojim radom u kulturu uvela opasan princip etnizacije.

“Kultura je po svom biću integrirajuća i ima jedan sklop univerzalnih vrijednosti”, naglasio je.

Kulturni radnici koji su tužili Ministarstvo kulture i sporta FBiH traže ozbiljnu reformu, jasan plan i program te transpratenstnost i kriterije.

“Sve to je iznevjereno što je dokaz da je ovo ministarstvo politiziralo kulturu, pokušalo je pokoriti i na neki način učiniti marginalnom i staviti u službu određenih političkih ciljeva. U tom smislu, vjerujem da će ovaj sudski postupak nedvojbeno pokazati koliko je ovaj mandat ministrice Dujmović bio razarajući s dalekosežnim i skoro višedecenijskim štetama za institucije koje se bave međunaronom kulturom”, istakao je Mustafić.

Neadekvatno finansiranje kulture

Kultura u BiH se najvećim dijelom finansira budžetskim sredstvima koja dolaze s različitih nivoa vlasti u odnosu na karakter javnih ustanova.

“Veliki dio tereta kulture svakako spada na kantonalni nivo, a tu je u još specifičnijem položaju Kanton Sarajevo koji dobrim dijelom sufinansira projekte i drugih javnih ustanova kojima nije osnivač i koje u sebi nose prefiks bosanskohercegovački. To se radi zbog neadekvatne i oskudne subvencije koja dolazi s državnog nivoa ili skoro nikakve subvencije koja dolazi s nivoa FBiH”, pojasnio je.

Naglašava kako odluke ministrice Dujmović trasiraju vrlo opasan samoizolacioni, regresivni tip kulture koji se zasniva na etnicitetu i postavljanju ciljeva koji s realnim kulturnim potrebama i savremenošću nemaju nikakvog dodira.

“Opstat će samo marginalne organizacije i institucije koje će biti oaza za mediokritetske programe da preko partijskih kanala ili javnog ulizivanja vlastima budu privilegovani u raspodjeli novčanih sredstava. Stoga se moramo suprotstaviti sudskim putem ovakvoj politici koja nam nije potrebna, jer ona izmješta međunarodnu kulturu BiH iz svih tokova. Naročito razuma”, zaključio je Mustafiić.

klix.ba