Rodno zasnovano nasilje u BiH: za počinioce najčešće samo uslovne kazne

Povezani članci

• Pauletić i društvo iz ST-a su medijski zločinci
• PROTIV PATRIJARHATA, RADNE I SOCIJALNE EKSPLOATACIJE ŽENA!
• “MAHIR IS ĆAFIR – ĆAFIR NA KOLAC”
• Optužnica protiv novinara Rojtersa u Mjanmaru
• “Prehrana” Gradiška – brend koji je završio pod hipotekom
• Bosna i Hercegovina je majka lopovima i podobnim, a maćeha poštenim i sposobnim

Nasilje nad ženama uvijek podrazumijeva određeni oblik diskriminacije i povrede ljudskih prava, a borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtjeva dramatičan preokret u ljudskoj svijesti i javnoj percepciji ovog društvenog problema, istaknuto je između ostalog na Novinarskoj akademiji 2017 za studente/ice novinarstva “Izvještavanje o temi rodno zasnovanog nasilja” koja se održava na Jahorini.

Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, gostujuća predavačica na edukativnoj radionici, istakla je da se nasiljem kao društvenim problemom treba baviti država, kroz institucije i primjenjujući zakone. Ipak, kazne za počinitelje rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici često su mnogo blaže od onoga što je zakonski predviđeno.

“Općinski sud Zenica prema statistici izriče najveće kazne za slučajeve nasilja u porodici i tako predstavlja primjer dobre pravosudne prakse u tretiranju slučajeva rodno zasnovanog nasilja. U slučajevima drugih sudova, podaci su uglavnom poražavajući”, rekla je Bećirović i dodala kako se “u preko 70 posto slučajeva izriču uslovne kazne, dok manji postotak čine kazne zatvora i novčane kazne”.

Fatima Šušnjar, koordinatorica Sigurne kuće u Bihaću koju vodi nevladina organizacija„Žene sa Une“, govorila je o onome kroz šta prolazi žena koja trpi nasilje u porodici te predstavila krug nasilja i mogućnosti za izlaženje iz njega.

“Kada žena izađe iz kruga nasilja ima tri mogućnosti, a to su SOS poziv, obraćanje policiji i centru za socijlani rad. Ipak, žene koje su preživjele nasilje, osobito iz ruralnih područja, često ne znaju niti kome se obratiti niti koga pozvati”, rekla je Šušnjar.

Novinarka i aktivistica Kristina Ljevak govorila je o štetnosti stereotipnog načina predstavljanja žena u medijima. “Stereotipne slike i diskriminacija žena u medijima najizraženije je u oglašivačkoj industriji”, rekla je Ljevak i dodala kako budući novinari imaju obavezu na afirmativan način govoriti o pravima žena.

Sudionicima i sudionicama novinarske akademije na Jahorini prikazan je španski igrani film „Te doy mis ojosi” koji kroz ljubavnu i životnu priču govori o društvenom problemu rodno zasnovanog nasilja.

Novinarska akademija na Jahorini okupila je učesnike i učesnice iz Sarajeva, Banja Luke, Tuzle, Ljubuškog, Višegrada, Istočnog Sarajeva, Mostara, Pala i Bugojna, a održava se u okviru projekta „Isključimo nasilje – Mediji protiv nasilja nad ženama“, koji realizira Udruženje/udruga BH novinari uz podršku UN Women ureda u BiH i Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju (Sida).