Poskupljenje je neminovno

Povezani članci

• Program za javni sektor u 7 tačaka
• Obustave rada neće biti, sindikati Škoda Auta dogovorili dalje povećanje plata
• Korona nije jedini pokretač cijena
• Sankcije protiv Rusije: Strah Evrope od visokog računa
• Pogrešne dijagnoze – ljekarske zablude sa fatalnim posljedicama
• Američki škriljski boom utiče na Evropu. Firme zaustavljaju plinske elektrane

Poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda neminovno je zbog velikog rasta cijena osnovnih sirovina, primarno pšenice, kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, udruge mlinsko-pekarske industrije koja okuplja četrdesetak članica.

Samodostatna žitnica
O postotku rasta, roku promjene cijena te što će sve poskupjeti Barišić ne iznosi detalje već ističe kako će svaka članica samostalno odlučiti o korekciji. Dodaje da su novi cjenici ovisni i o isteku ugovora pekara s maloprodavačima. Barišić se u startu ograđuje od visine novih pekarskih cjenika vjerojatno i radi činjenice što je prošle jeseni na najavu Žitozajednice o izglednoj promjeni cijena kruha reagirala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Iz ureda Olgice Spevec javno su opomenuli pekare da će ukoliko se doista dogodi “orkestrirano” poskupljenje AZTN posegnuti za procjenom o kartelnom djelovanju grupacije. Najava kako će Hrvati u 2011. u odnosu na 2010. jesti skuplji kruh nije od jučer, nego datira još od prošloga ljeta. Spekulacije su krenule odmah nakon žetve kada je urod smješten u silose. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta žetva je znatno podbacila. U dobrim godinama urod glavne krušarice znao je biti i veći od 900.000 tona, dok je lani pao na 650.000. Osim toga, glavnina pšenice, po ocjeni mlinara, odgovarala je kategoriji “stočne hrane”. Zbog nezapamćeno loše kvalitete, tvrdili su, morat će oplemenjivati pšenicu što će ih stajati znatno više novca nego inače i za rezultat imati skuplji kruh. Ratari su odbacivali te ocjene mlinsko-pekarske industrije i isticali kako je riječ o ucjenama lobija, no pšenica je kako u vrijeme žetve tako i tijekom ljetnih mjeseci otkupljivana po cijeni od 0,80 kuna za kilogram po kojoj je trgovana i na samom početku 2010. Cijena je počela skakati u rujnu, iznosila je 1,17 kuna za kilogram da bi u siječnju 2011. narasla na 1,76 kn/kg. Ukupne tržišne potrebe za pšenicom, u nacionalnim okvirima, procjenjuju se na 500-550 tisuća tona zajedno sa sjemenskom pšenicom nužnom za novu sjetvu.

Mali uvoz
Podaci Hrvatske gospodarske komore govore da su tijekom 2010. uvezene samo 3772 tone pšenice za 754.974 dolara što je potvrda stabilnoj ponudi i potražnji, odnosno samodostatnosti iz domaće žetve. Naime, lani je ukupni uvoz žitarica iznosio 67.837 tona što je bio trošak od 31,23 milijuna dolara no, najveće količine odnosile su se na ječam, kukuruz i rižu.Slični cjenovni trendovi evidentni su i šire. Na burzama u Mađarskoj i Francuskoj procjenjuju da će do sljedeće žetve pšenica poskupjeti do 2,1 kn/kg te da će potom pojeftiniti. U Tržišno-informacijskom sustavu nadležnom za monitoring cijena kažu da se globalno procjenjuje kako će žetva 2011. biti manja oko 4% nego lani.

Rabati

Odgovorni i trgovci
Da trgovački lanci prihvate podjelu rizika za neprodane količine i smanje rabat na 15 posto, kruh bi mogao pojeftiniti od 70 lipa do jedne kune po štruci. Ovu konstataciju iznio je u veljači 2007. ondašnji direktor Žitozajednice Davorin Hrsto, nakon najave poskupljenja kruha i prozivke sindikata i vladajućih o neodgovornom ponašanju pekara. Hrsto je tada ustvrdio da rabat trgovaca iznosi 30 i više posto te da od svakih pet kuna pekarima za plaće i eventualnu dobit ostaje samo 48 lipa.

poslovni.hr