Europska Unija pozvana da pomogne i utiče na smanjenju zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu

Povezani članci

• “APEOR” – Vladajuće strukture nisu prepoznale mogućnosti koje sektor obnovljivih izvora pruža
• Najmanje 15.000 ljudi umrlo od vrućine u Evropi ove godine, saopštila SZO
• Za oporavak zaliha ribe treba zaštititi 30 posto Mediterana
• ISTEKLA STUDIJA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA DOLJANKU: Da li su tajkuni jači od zakona?
• EU zabranila upotrebu pesticida štetnih za pčele
• Problem ekstremne gladi u zemljama teško pogođenim klimatskom krizom se više nego udvostručio od 2016.

Članovi Europskog Parlamenta, predstavnici Europske Komisije, Nevladine organizacije i predstavnici ugroženoga lokalnog stanovništva su jučer, na konferenciji organiziranoj u Europskom Parlamentu, izrazili zabrinutost zbog zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu i pozvali na hitne akcije i provođenje mjera za smanjenje zagađenja.

Prema rezultatima mjerenja koja su predstavljena na konferenciji, granične vrijednosti zagađenja PM česticama u neposrednoj blizini termoelektrane „Tuzla“, je u periodu od 41 dan bilo prekoračeno 25 puta. U istom periodu odgovorne institucije nisu niti jednom reagovale i poduzele bilo kakve mjere kojima bi zaštitile stanovništvo od izloženosti ovom zagađenju.

Mjerenja je, u periodu od oktobra 2016. do maja 2017., provela organizacija CEE Bankwatch, u suradnji sa partnerima u lokalnim zajednicama u kojim su locirane termoelektrane u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji. Rezultati su predstavljeni na sastanku u Europskom parlamentu koji je organizovan od strane Europskog parlamenta u saradnji sa CEE Bankwatch mrežom, i Bas Eickhout, MEP of Greens/EFA.

Na ovom događaju su razmatrane mogućnosti uspostavljanja zajedničkih strateških pravaca koji bi se suočili sa ovim problemom na regionalnom nivou, kao i pomogli zemljama zapadnog Balkana da usklade standarde za kvalitet zraka sa europskim. Detaljan izvještaj sa svim rezultatima monitoringa možete pogledati ovdje. (link)

Četiri zemlje zapadnog Balkana u kojima je proveden monitoring, imaju ključnu poveznicu, a to je proizvodnja električne energija u zastarjelim termoelektranama na ugalj koje imaju slabu ili nikakvu kontrolu emisija zagađujućih materija iz svojih postrojenja i sa deponija šljake i pepela. Ovo je faktor koji nesumnjivo doprinosi visokom nivou zagađenja koje je registrovano prilikom mjerenja na ovim lokacijama. Najnoviji izvještaj o kvalitetu zraka EEA, koji je koristio podatke iz 2013. godine, procjenjuje da samo zagađenje česticama PM _2.5 ubija 18.310 ljudi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji svake godine.

Europska komisija prepoznala je ovu situaciju kao vrlo uznemirujuću. “Koncentracije PM₁₀ na zapadnom Balkanu su u gornjem opsegu koncentracija ikad primjećenih u EU. Zagađenje prašinom ima poseban izazov zbog široke upotrebe lignita, mrkog uglja i biomase za grijanje ili proizvodnju el. energije, pa bi smanjivanje upotrebe uglja i njegova zamjena čistijim gorivom bio prvi korak ka čistijem zraku”, rekao je Francois Wakenhut, šef odjela za Čist zrak, pri Generalnom Direktoratu za Okoliš.

“Ovdje, svi znaju da je situacija loša, ali rezultati mjerenja kvaliteta zraka u Tuzli su i nas neprijatno iznenadili”, kaže Goran Stojak, predstavnik građana Bukinja, koji je prisutnim na konferenciji prezentirao probleme sa kojim se susreće, posebno se osvrnuvši na bahato ponašanje predstavnika termoelektrane „Tuzla“ i na indolentan odnos inspekcija i predstavnika institucija koje bi mogle i trebale riješiti ove probleme. “Rezultati mjerenja pokazuju jasan obrazac da se koncentracije prašine povećavaju predveče, zbog čega mislimo da filteri u termoelektrani „Tuzla“, koja predstavlja glavni izvor zagađenja zraka na našem području, ili nisu ispravni ili se možda čak isključuju tokom noći “, dodao je on.

“Problem zagađenja zraka zahtjeva akcije i saradnju na globalnom, evropskom, nacionalnom i lokalnom nivou. Rješenja se moraju postići suradnjom svih zainteresiranih uz obavezno uvažavanje mišljenja javnosti a posebno lokalnog stanovništva najugroženijih područja. Rješenja bi trebala uključivati tehnološki razvoj te strukturne promjene i promjene u ponašanju. Odgovorne institucije bi se trebale prestati oslanjati na ad-hoc kratkoročna rješenja i svoju energiju i resurse usmjeriti na stvarnu viziju proizvodnje energije iz čistih izvora, na čiste industrije i transportni sektor”, rekao je Denis Žiško predstavnik Centra za ekologiju i energiju i koordinator kampanje „Stop prljavoj energiji – budućnost je obnovljiva“.

„Sve lokalne zajednice u kojima se proveo monitoring su dugi niz godina strahovito trpile zbog lošeg kvaliteta zraka i zagađenog okoliša, i uprkos tome što su postajale sve glasnije, na političkoj sceni nije riješeno ništa i nije donesena niti jedna politička odluka koja bi  doprinijela popravku stanja i manjem zagađenju zraka. Zabrinjavajuće je da na nekim od ovih lokacija, vlasti čak planiraju širenja rudnika uglja, ili kapaciteta termoelektrana, što će situaciju još više pogoršati. Umjesto toga, trebalo bi da razmišljaju šta da urade da poprave životne uslove ljudima koji su bili godinama zanemareni na račun prljavog industrijskog razvoja“, rekla je Ioana Ciuta, koordinator programa energija u Bankwatch-u.