Kojović o Danu bijelih traka: Samo svjetlom možemo pobijediti mrak

Povezani članci

• Katalonija na Balinovcu
• BEHDŽET MESIHOVIĆ: ‘Uvjeren sam da Dragan Čović, slično kao i Sebija Izetbegović, nema vjerodostojan magisterij’
• BiH za pet godina napustilo 173.011 osoba
• Evropa i Zapadni Balkan: Proširenje na samrti
• Gradimir Gojer: Psihijatri da odrede sastav Predsjedništva BiH!
• O koristi od pamćenja

Povodom Dana bijelih traka, kojim se obilježava sjećanje na početak kampanje zločina nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru, oglasio se Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke.

„Dan bijelih traka je sjećanje na početak najcrnjih dana u Prijedoru u proteklom ratu, kada je raspojasana zločinačka politika, predvođena Slobodanom Miloševićem i Radovanom Karadžićem, otpočela svoju bezumnu i sramotnu zločinačku kampanju, tokom koje je, samo u tom gradu, ubijeno 3.176 ljudi, među kojima i 102 djece. Čovjek može samo da zanijemi kada čita imena, prezimena koja se ponavljaju i svjedoče da su cijele porodice nestale u zločinačkom bezumlju. Jedno od imena ubijene djece, za koju se danas traži spomenik je i Predrag Matanović (17 godina), prepoznajem se u njegovom imenu, kao što se prepoznajem i u imenima Sabahudina (13), Zikrete (10) i Vjekoslava (16) i u imenima sve ostale djece, a nikad u imenima dželata, ma kakva bila”, kazao je Kojović.

Kojović kaže da svako ko zna za strahote Keraterma, Omarske i Tomašice zna da je u Prijedoru izvršen zločin koji je Međunarodni sud pravde u Haagu u međupresudi Slobodanu Miloševiću okarakterisao kao genocid, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.

„Ovo je dan i kada snažno osjećamo značaj izrečene i napisane riječi, znajući za sramotnu ulogu Kozarskog vijesnika kojim su inspirisani zločini, kako je i utvrđeno u Haagu. Svi koji i danas u javnosti olako i neodgovorno shvataju značaj izrečene i napisane riječi, te zbog dnevnopolitičkih interesa oživotvoruju ideologije i politike – trebaju se zamisliti šta rade, kada znamo da riječ može biti klica nekog budućeg zla. Najveće protivljenje tim ideologijama trebali bi izražavati oni u čije ime su zločini činjeni – jer kad nam neko nameće breme zločina koje je on počinio, a ne mi – borba za istinu i pravdu, i solidarnost sa žrtvama je naša primarna ljudska obaveza“, dodao je.

Kojović je dodao da je „cinična teza gradonačelnika Prijedora Marka Pavića, koji neizgradnju spomenika ubijenoj djeci, obrazlaže željom da se treba posvetiti budućnosti. Šta znači ekonomski prosperitet za čovjeka, kojem je oduzeto pravo na dostojanstvenu bol. Prijedor će se okrenuti budućnosti tek kada gradska vlast sama izgradi, a ne samo odobri spomenik, jer to bi bio prvi korak ka izgradnji povjerenja i najbolji garant da više niko nikad neće ubijati djecu“.

„Dan bijelih traka postoji zbog prošlosti, zbog borbe za spomenik ubijenoj djeci, borbe za istinu, pravdu i dostojanstvo preživjelih, posebno onih koji su se vratili u Prijedor, ali postoji i zbog budućnosti i opomene. Ne samo poštovanje, već strahopoštovanje je pravi izraz za ono što osjećamo pred mladim Prijedorčanima koji su, ne samo nepodržani već često i napadnuti od nacionalista s obje strane entitetske granice, pokrenuli nešto što dokazuje da ova zemlja ima budućnost i da izgradnja povjerenja i politika nada i saradnje mogu nadvladati strah i zlo zbog kojih danas nosimo bijele trake. Ti mladi ljudi i roditelji ubijene djece, koji ne pozivaju na mržnju i osvetu, su istinski heroji i svima nama koji se borimo za jednu bolju, pravedniju BiH  daju snagu i jačaju našu vjeru u bolju sutrašnjicu. Samo svjetlom možemo pobijediti mrak“, zaključio je Kojović.