Dvadesetprvi broj odličnog časopisa
Povezani članci
Bosniaca, časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine
Dr Ismet Ovčina i njegov vrijedni kolektiv Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH su zaslužni za još jedan visokostručno, ali i kulturologijsko djelo – dvadeset i prvi broj časopisa Bosniaca, jedinstvenog po mnogo čemu…
Znanstveni aspekt časopisa svjesno ističem u prvi plan, a uz glavnog i odgovornog urednika dr. Ovčinu zasluge pripadaju i serioznom radu urednice Adise Ždero. U uistinu međunarodnom reprezentativnom uredništvu ističem mar i stručnost mr. Zijade Đurđević, dr. Aleksandre Horvat, Bogoljuba Mazića, Muamere Smajić, Davora Šoštarića, Dženane Tuzlak, dr. Mirne Viler, mr. Biljane Zarić…. Internacionalnost ovog uredništva imponira u širim regionalnim razmjerama…
Svoj prilog svakako je dala i prevoditeljica Anja Mastilović i lektorica Zinaida Karavdić.
Časopis je uzorno u grafičkom pogledu izvojštila Štamparija iz Fojnice.
U prvom poglavlju časopisa pod naslovom Bibliotečko-informacijski sistem svoje značajne doprinose ovoj tematici dali su autori Nataša Filatov, Dragana Bogdanović i Irina Kučma.
Druga cjelina časopisa bavi se dokumentarnim naslijeđem. Tu je posebno interesantan, dapače i intrigantan, na više planova i poticajan za dalja istraživanja, prilog autorskoga tima – Ismet Ovčina, Nadina Grebović-Lendo, Muamera Smajić i Azra Smajić pod naslovom Bibliografija Raspad Jugoslavije, Pres kliping inostrane periodike, kao i sljedeća cjelina Dani prikupljanja uspomena iz Prvog svjetskog rata u BiH autora Ismeta Ovčine i Muamere Smajić.
Treća cjelina donosi prilog Informacije i servisi u novom tehnološkom okruženju. Tu su svrstani prilozi Anje Mastilović, Dželike Babović, Madžide Mašić…
Konačno dio časopisa Prikazi i prilozi u kojem su visokostručno ispisani tekstovi Adise Ždero, Zijade Đurđević Alidžanović, a na kraju iznimno korisno date su i preporuke autorima za dostavljanje radova. Decentna likovnost ogleda se u sjajno datom portretu Saliha Brkića, što akcentiram kao posebnu vrednotu likovnoga djela likovnosti časopisa Bosniaka.
Da u Bosni i Hercegovini ima više ovako uređenih časopisa, posebno ovako sadržajno bogatih, bili bismo daleko bolje pozicionirani na kulturnim mapama Europe.
No, valja zaključiti da ovaj časopis, ali i njegova seriozna promocija, svjedoče o jednom krajnje poštenom, visokostručnom, apsolutno probosansko-hercegovačkom, a opet znanstveno internacionaliziranom pristupu vrijednog uredničkog tima ovom istinskom kulturologijskom pothvatu.