ENG
Izložba o Nafiji Sarajlić
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
- PRIČUVA KOJE SE VALJA PRIČUVATI
- ACCOUNT NOVINARSKA NAGRADA: CIN i Šurlan dobitnici nagrada za najbolje izvještavanje o korupciji
- Naša stranka Centar: Odbijamo učestvovati u sumnjivim dodjelama poslovnih prostora
- Hag: Karadžićev svedok svedočio protiv Karadžića
- NUB ostaje na milost i nemilost političarima i njihovim hirovima
- U BiH od prosječne plate može se živjeti samo pola mjeseca
U povodu Međunarodnog dana žena Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Sarajevski otvoreni centar organiziraju otvorenje izložbe USTAJ ŽENO! Europeizacija & Emancipacija: slučaj Nafija Sarajlić – crtice i teme.
Otvorenje će se održati 8. marta 2017. godine (srijeda) u 18.00 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Autor izložbe i kataloga: Zlatan Delić.
Autorice izložbe i kataloga: Ifeta Lihić i Amina Hujdur.
Dizajn izložbe i kataloga: Dejan Slavuljica.
Izložba će biti otvorena do 18.3.2017. i možete je pogledati svaki dan osim nedjelje od 10.00 do 19.00 sati.
Izradu ove izložbe i štampanje kataloga omogućila je naša prijateljska i saradnička organizacija Sarajevski otvoreni centar – SOC. Realizaciju istraživanja i produkciju izložbe o književnici Nafiji Sarajlić financijski podržava Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).
Nafija Sarajlić rođena je 15.9.1893. u Sarajevu. Pohađala je žensku osnovnu školu Hermanovice ruždije. Nakon toga završava učiteljsku školu, te sa svojih pet sestara bila je jedna od rijetkih obrazovanih žena svog vremena. Nakon školovanja radila je kao učiteljica tri godine. Sa osamnaest godina udaje se za proznog pisca Šemsudina Sarajlića, čiji je rad tada bio već afirmiran. Književnošću se bavila svega pet godina. Prvi knjževni rad Rastanak (Uspomena) objavljuje u bajramskom prilogu Zemana (organ Ujedinjene Muslimanske organizacije) 1912. godine. Ostale crtice objavljuje u Biseru za vrijeme uredništva Muse Ćazima Ćatića. Obavljuje i u drugim književnim časopisima poput Behara i Gajreta. Iz porodičnih razloga, vrlo rano se povlači iz javnog života, te prestaje objavljivati radove.
Kćerka Nedreta Sarajlić tvrdi kako je razlog njenog povlačenja iz javnog života bila smrt kćerke. Drugi svjetski rat provodi u Sarajevu i Knežini. Kuća joj biva bombardovana 1941. prilikom čega je uništena bogata porodična biblioteka. Posljednje dvije godine života provodi u Semizovcu baveći se voćarstvom i pčelarstvom. Jedno vrijeme bila je veoma aktivna u radu društveno-političkih organizacija žena u Sarajevu. Umrla je 15.1.1970.
Biografiju priredile Ifeta Lihić i Amina Hujdur.
Autor/ica 👤tačno.net
