DOMOVINA U KOFERU

Povezani članci

• ULCE
• Civilna zaštita HNK pruža pomoć pogođenim područjima
• Poštovanom građaninu
• Dragan Markovina: Crvena prošlost i crna sadašnjost Mostara i Splita
• Princ Eugen Savojski: „Ne bih opet zapalio grad“
  Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl u Sarajevu
• Agresivna islamistička filozofija je najveća prijetnja budućnosti Bosne i Hercegovine

DOMOVINA U KOFERU

Kad raspakiram jedini kofer
u bilo kojem hotelu
oblake iz domovine
stavim na najvišu policu
kako se ne bi izgužvali
Sjećanje na fotografije
koje nisu dospjele ostarjeti
držim pri ruci u razini očiju
S ostalim uspomenama postupam oprezno
Kad otvaram ormar bilo kojeg hotela
dijelove svoje domovine objesim
na vješalice
Cipele na kojima je jos prašina s cesta
iz moje domovine
složim klečeći
Pogledam li se iznenada u zrcalu
ugledam Dinaru među obrvama
Brižljivo slažem kanton s bijelim košuljama
kanton šarenog rublja polažem
jedan kanton za prljavo određujem
razdijelim ostatke
Zaključam ormar bilo kojeg hotela
i s ključem među dlanovima
razbaštinjena
na rubu tuđeg kreveta dugo plačem
Iziđem li među prijatelje koji imaju domovinu
tješe me ravnajući mi Dinaru među obrvama
Plivine slapove zaustavljaju papirnim maramicama
Ja ne plačem samo me peče sol iz domovine
ispod kapaka
Kad se vratim otvorim ormar bilo kojeg hotela
u kom stanuje moja domovina
a on sav miriše
majčinom dušicom.

Jozefina Dautbegović

Hvar-Zagreb 23.4. – 28.4.1993.

“…Jozefina Dautbegović, barem za mene, jedna je od malobrojnih dobitaka koje je hrvatskoj književnosti donio rat, iako je ona osobno jedna od njegovih nebrojenih gubitnika.” (Branimir Donat: Zapis o jednom rukopisu, Republika, br.5-6, 2001.)

————————————————————————————–

(*) Jozefina Dautbegović  (Šušnjari, 24. 2. 1948 – Zagreb, 27. 11. 2008) završila je Pedagošku akademiju, grupe za hrvatski jezik i povijest u Slavonskom Brodu. U Doboju je radila kao nastavnica hrvatskog jezika i povijesti, kao knjižničarka, te uređivala biblioteku Druga svjetlost i časopis za kulturu Značenja. U Zagrebu je bila voditeljica kulturne tribine i urednica muzeološkog časopisa Informatica Museologica (MDC, Zagreb) i radila kao arhivist-dokumentarist u MDC-u.

Objavila 8 knjiga poezije i jednu knjigu priča „Čovjek koji je kupovao kuću“. 

Bila je članica Hrvatskog društva pisaca i  Hrvatskog centra PEN. Zastupljena u svim relevantnim antologijama, a ciklusi njezinih pjesama objavljeni su na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, švedskom, slovenskom i makedonskom jeziku.