Ko je sve pogođen Trumpovom zabranom ulaska u SAD i kako?

Povezani članci

• Dok čekamo struju iz fuzije
• EU predstavila četvrti paket sankcija Rusiji
• “Da li bi ste mogli sutra isporučivati gas za Njemačku, gospodine Arkab?“
• Globalna trka za regulacijom vještačke inteligencije
• Barack Obama: ISIL je u defanzivi
• Bivši turski premijer: Davutogluov kasni obračun sa Erdoganom

Američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je izdao izvršnu uredbu kojom je privremeno zabranjen ulazak izbjeglicama iz svih stranih zemalja i strancima iz sedam država stavljenih na crnu listu, iz dominantno muslimanskih zemalja, u SAD. Ko je sve pogođen i šta to znači za njih?

Izvršnu uredbu predsjednik Donald Trump potpisao je 27. januara. Uredbom se građanima sedam država na 90 dana ograničava ulazak u SAD, a sirijskim izbjeglicama na neodređen period.

U isto vrijeme, izvršna uredba privremeno zabranjuje ulazak u SAD građanima Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena, dok se ne uvedu strožije mjere kontrole.

Evo na koga se sve odnosi uredba, koja je naslovljena “Zaštita nacije od stranih terorističkih uticaja na Sjedinjene Države”, koja je stupila na snagu momentom potpisivanja.

Građani sedam država sa crne liste

Trumpova uredba automatski zabranjuje na 90 dana, do 27. aprila, strancima iz Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana, Sirije, i Jemena ulazak u SAD kao i onima koji već imaju vizu bilo koje kategorije: imigrantsku ili neemigrantsku. Vize za diplomate, uključujući Ujedinjene nacije, izuzete su iz zabrane.

Ostaje nejasno kako će se izvršna uredba odnositi prema pojedincima „iz“ neke od država sa crne liste, budući da to “iz” nije baš najasnije definisano u tekstu. Advokat, čija je specijalnost imigraciono pravo u Vašingtonu je za RSE rekao da uredba ne precizira da li se „iz“ odnosi na imaoce državljastva neke od država sa liste, da li na nekoga ko je rođen u određenoj državi ili na oba slučaja.

The New York Times je izvjestio da je američka granična i carinska zaštita dala instrukcije avio kompanijama da zaustavljaju putinike iz zemalja sa crne liste prije ukrcavanja na letove za SAD, kao i da uklone sve putnike koji su već bili ukrcani a iz navedenih su zemalja. Ugledni američki list navodi da su članovi posada iz država obuhvaćenih crnom listom takođe pod zabranom ulaska u SAD.

Već je bilo kontroverzi u vezi sa statusom građana zemalja sa crne liste koji su stigli u SAD sa vizama izdatim prije nego što je zabrana stupila na snagu tj. objavljena. Iako izvršna uredba brani i njihov ulazak, sudije u četri američka grada sa velikim međunarodnim aerodromima presudili su da te osobe ne mogu biti deportovane i da im je dozvoljen ulazak u SAD.

Ipak, sudske presude su limitirane u odnosu na ljude koji su već bili na aerodromima u vrijeme kada je zabrana objavljena, što sugeriše da se izuzetak neće odnositi ni na osobe koje bi mogle doći na osnovu ranije dobijenih viza.

Presude se međutim nijesu bavile legalnošću same izvršne odredbe. Prema zakonu SAD, predsjednik ima široke ovlasti da kontroliše imigraciju i može suspendovati ulazak „svih stranaca ili bilo koje kategorije stranaca, migranata ili nemigranata“ ako smatra da će njihov ulazak biti štetan po nacionalne interese zamlje.

Američka administracija je vrlo jasno stavila do znanja da nije sigurno da će nakon perioda od 90 dana, normalan režim ulazaka automatski biti uspostavljen. U periodu od 90 dana američka vlada će odlučiti kako će stvari funkcionisati nakon 27. aprila.

Nosioci američkog zelenog kartona iz sedam država sa crne liste

Izvršna uredba se ekspresno ne prenosi i na restrikcije za građane ovih sedam država koji imaju stalni boravak u SAD (zelenu kartu). Načelnik Domovske sigurnosti, John Kelly, je 29. januara, izjavio da razmatra „da li je ulazak zakonski dobijenih stalnih boravaka u nacionalnom interesu“ SAD.

U svakom slučaju on i drugi američki zvaničnici su nagovijestili da će se osobe koje imaju zeleni karton suočiti sa dodatnim provjerama ili ispitivanjima kada uđu zemlju.

Dvojno državljanstvo građana sedam država sa crne liste

Pojedinci iz država sa crne liste koji imaju i državljanstvo drugih država takođe neće moći da uđu u SAD u narednih 90 dana.

Postoje određene dileme da li će se izuzetci odnositi na ljude koji imaju dvojno državljanstvo zemalja koje su bliski saveznici SAD, na primjer Kanade ili Britanije. Britanski ministar vanjskih poslova, Boris Johnson je rekao da su ih iz Vašingtona uvjerili da se zabrana ne odnosi na bilo koga ko uz britansko, ima dvojno državljanstvo neke od država sa crne liste.

Naturalizovani američki državljani iz zemalja sa crne liste

Izvršna uredba se ne odnosi na državljane SAD, bez obzira da li je ta osoba rođena u SAD ili je postala državljanin kroz imigracioni proces. To uključuje ljude koji su rođeni u jednoj od država sa crne liste i sada su naturalizovani američki državljani.

Američki državljani koji putuju u jednu od sedam država sa crne liste

Američki državljani koji putuju u neku od država koje su stavljene na crnu listu vjerovatno će se suočiti sa dodatnim ispitivanjem po ulasku u SAD. Šef kabineta Bijale kuće, Reince Preibus, rekao je za američku mrežu NBC, 29. januara, da „bih očekivao da ako ste američki državljnain koji putuje u Libiju i nazad, morate biti subjekat daljeg ispitivanja kada dođete na aerodrom“.

Izbjeglice iz Sirije

Američka predsjednička ureba zabranjuje ulazak u SAD na neograničeno, svim izbjeglicama iz Sirije, u kojoj traje šestogodišnji građanski rat od 2011., zbog čega su milioni izbjeglica naustili zemlju.

Pojednci iz Sirije mogu biti primljeni u slučajevima kada je to u „nacionalnom interesu“ SAD

Ipak, uredba kaže da pojednci mogu biti primljeni u slučajevima kada je to u „nacionalnom interesu“ SAD, uključujući kada je riječ o osobi koja je „pripadnik religijske manjine u svojoj zemlji i susrijeće se sa progonom po osnovu vjere“. Trump je naveo da su hrišćani u Siriji jedan od primjera, čime se otvara pitanje njihovog statusa pod neograničenom zabranom.

Ostale izbjeglice ne-Sirijici

Izvršna uredba u potpunosti suspenduje primanje svih izbjeglica iz bilo koje druge države svijeta na 120 dana. Još jednom postoji mogućnost da od slučaja do slučaja bude izuzetaka, posebeno kada je riječ o religijskim manjinama.

Uredba se takođe odnosi na obaveze o prihvatu 50.000 izbjeglica širom svijeta u 2017. godini. To je nešto malo manje od 110.000 koliko je odredio bivši američki predsjednik Barack Obama.

Hoće li druge države biti dodate na crnu listu ubuduće?

To je u ovom trenutku nemoguće znati. Ipak, šef osoblja Bijele kuće Reince Priebus je rekao da je sedam država odabrano u ovoj fazi budući da ih je Kongres i administracija Baracka Obame označila kao „zemlje pod najvećim nadzorom zbog toga što su utočište terorista“. Kako je rekao, novim uredbama je moguće dodati druge zemlje ali nije dao nikakve detalje.

Charles Recknagel, prevela Biljana Jovićević- Radio Slobodna Evropa