ENG
Parlament Turske produžio je za još tri mjeseca vanredno stanje, koje je u toj zemlji uvedeno nakon pokušaja puča 15. jula prošle godine.
Kako navodi AFP, prema najnovijim podacima koje je objavila državna novinska agencija Anadolija, tokom istrage o pučistima uhapšeno je više od 41.000 ljudi zbog sumnji da su povezani s imamom Fethullahom Gulenom.
Turske vlasti okrivljuju Gulena, koji živi u SAD-u, da stoji iza pokušaja puča.
Ankara za neuspjeli puč izveden 15. jula krivi sljedbenike imama Gulena, koji se nalazi u samonametnutom izgnanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Organizacija koju Ankara zove FETO tereti se za niz krivičnih djela u Turskoj, uključujući prisluškivanja najviših zvaničnika i pokušaj svrgavanja legalne i legitimne turske vlasti posredstvom pripadnika te organizacije koji su proteklih godina tajno infiltrirani u sve institucije Turske.
U Turskoj su intenzivirane istrage o toj mreži, protiv koje je već pokrenut niz sudskih postupaka.
Zamjenik premijera Turske Numan Kurtulmus povodom produženja vanrednog stanja izjavio je da državne strukture u Turskoj još nisu u potpunosti očišćene od elemenata te organizacije.
“Još nije okončana eliminacija FETO-a iz državnih struktura. Imamo potrebu za vanrednim stanjem sve dok FETO i ostale terorističke organizacije ne budu očišćene iz državnih struktura”, rekao je Kurtulmus, prenosi agencija Anadolija.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije je rekao kako možda ni 12 mjeseci vanrednog stanja neće biti dovoljno za Tursku.
U noćnom klubu u Istanbulu u novogodišnjoj noći dogodio se napad, u kojem je ubijeno 39 ljudi.
Zakonom o vanrednom stanju, koji je na snazi od 1983. godine, kao jedna od najvažnijih odredbi, omogućena je vladavina predsjedničkim dekretima, javili su svjetski mediji.
Zakon predviđa da se vanredno stanje u Turskoj proglašava, između ostalog, “u slučaju nasilnih incidenata”.
Prema tom zakonu, Vijeće ministara, uzimajući u obzir mišljenje Vijeća za nacionalnu sigurnost, na zasjedanju pod predsjedavanjem predsjednika Republike, proglašava vanredno stanje na dijelu teritorije ili u cijeloj zemlji za razdoblje ne duže od šest mjeseci, a trajanje vanrednog stanja može produžiti Parlament.
Zakon predviđa zabranu i ograničavanje prometa u nekim mjestima, kretanje na nekim mjestima ili u određeno vrijeme, može se narediti pretres osoba, vozila i zapljena predmeta koji se smatraju dokaznim materijalom, može se građanima zapovjediti da stalno nose lične dokumente sa sobom…
Mogu se, također, zabraniti štampanje i distribucija novina, časopisa i drugog štampanog materijala, uvesti kontrola svih oblika štampanih i audio-vizualnih medija, kao i pozorišnih predstava i filmova koji se javno prikazuju.
Uvođenjem vanrednog stanja, po zakonu, ukidaju se sva ustavna ograničenja izdavanja predsjedničkih dekreta.
