Statistički podaci u novom izvještaju nevladinih organizacija Jugoistočne Europe pokazuju neravnomjeran napredak prema održivom energetskom sektoru
Povezani članci
- Bog i zastupnik
- Naša stranka: Zabetonirajmo Novi Grad zajedno
- Dennis Gratz: Nećemo u koaliciju sa desničarima i kriminalcima
- Naša stranka: Formirati vladu kantonalnog spasa
- Dejtonski ustav mora biti promijenjen od strane onih koji su ga nametnuli
- Bugojno, Foča i Konjic: Postavljeni memorijali žrtvama ratnih zločina
Ostvaren je neujednačen napredak prema povećanju održivosti energetskog sektora u Jugoistočnoj Europi, navodi se u novom izvještaju objavljenom jučer od strane grupe nevladinih organizacija (1). Emisije CO2, gubici električne energije i energetska intenzivnost su se smanjili u većini zemalja regije, ali je manji napredak postignut na povećanju udjela solarne energije i energije vjetra kao i u borbi protiv korupcije.
“Izveštaj nam pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina po pitanju određenih energetskih indikatora i dalje u zaostatku u odnosu na zemlje iz regije, a naročito u odnosu na zemlje EU. I dalje imamo izuzetno veliki neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora, koji bi nam omogućio „zeleniju“ energiju i čišći zrak, ali i otvoreniji put ka Europskoj Uniji.“, istakla je Irma Filipović-Karadža, menadžerica projekta iz Fondacije CPI, na projektu Politika energetske održivosti u Jugoistočnoj Europi, (SEE SEP).
Tabela rezultata, koja pokriva sedam zemalja (2) i upoređuje podatke iz 2010. i 2014./2015. godine, ima za cilj nadopuniti godišnje izvještaje o napretku Europske komisije – objavljena je danas. Ova tabela rezultata pokazuje dublje podatke, izvan samog okvira usvajanja legislativa, kako bi se ispitale konkretne promjene tijekom posljednjih pet godina.
Među rezultatima su:
- Emisije CO2 izgaranja goriva po stanovniku su smanjene između 2010.-2014. godine u svim zemljama osim Bosne i Hercegovine i Albanije. Smanjenje emisija u Srbiji, međutim, može biti rezultat poplava u 2014. godini.
- Hrvatska ima najviše solarne energije i energije vjetra, sa 5,5% električne energije iz vjetra u 2014. godini. Proizvodnja solarne električne energije je iznosila 35 GWh u 2014. godini – ipak, iskoristili su svega mali dio svog potencijala.
- Gubici u prijenosu i distribuciji su smanjeni u periodu 2010.-2015. godine u svim zemljama osim Albanije
- Kosovo je zemlja u regiji koja najviše ovisi o uglju, sa 97% proizvodnje električne energije iz uglja u 2014. godini. Makedonija i Srbija su druga i treća zemlja, sa 69,5% i 64,8% proizvodnje električne energije iz uglja, respektivno. Usporedbe radi, EU je proizvela 26,3% električne energije iz uglja u 2014.godini.
- Energetska intenzivnost – količina energije potrebne za proizvodnju jedinice BDP-a, se smanjila između 2010.-2014. godine u svim zemljama regije osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji.
- Između 2010.-2015. godine sve zemlje, osim Makedonije i Albanije, su poboljšale svoje rezultate indeksa percepcije korupcije – ali samo djelomično.
Izvještaj je dostupan ne engleskom jeziku na sljedećem linku: http://bit.ly/2fsZFTM
(1) Strategija za održivu energiju Jugoistočne Europe (SEE SEP) je projekat sa 18 NVO partnera iz cijele regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija*, Crna Gora i Srbija) i EU kao partnerom. SEE SEP projekat ima za cilj osnaživanje organizacija civilnog društva i građana za bolji utjecaj na politike i prakse prema pravednijoj, čišćoj i sigurnijoj energetskoj budućnosti u JIE. Izvještaj je podržan od strane sljedećih organizacija:
Analytica (Makedonija)
ATRC (Kosovo)
CEKOR (Srbija)
CPI (Bosna i Hercegovina)
CZZS (Bosna i Hercegovina)
DOOR (Hrvatska)
EDEN (Albanija)
Ekolevizja (Albanija)
Eko-Svest (Makedonija)
Forum for Freedom in Education (Hrvatska)
Fractal (Srbija)
Front 21/42 (Makedonija)
Green Home (Crna Gora)
MANS (Crna Gora)
(2) Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija*, Crna Gora i Srbija.
* Prema UN-u, službeni naziv za Makedoniju je “Bivša jugoslavenska republika Makedonija”.