PROBLEMI UNUTAR VLADAJUĆE KOALICIJE DOVELI DO BLOKADE RADA PARLAMENTA

Povezani članci

• Živko Budimir: Čović i Dodik ruše BiH
• Bosanski vremeplov
• Predah uz kafu i fotografije Danila Krstanovića
• Članak o hladnoći te savjeti kako se zaštiti od nje
• Haško sevdisanje
• Večernji akt, izložba studenata/ica Akademije umjetnosti iz Banja Luke u Zvonu

Duboka politička kriza, unutar vladajuće koalicije, ponovo je dovela do blokade rada institucija vlasti u Federaciji BiH. Prije svega u Parlamentu, čiji Predstavnički dom nije radio više od tri mjeseca. S druge strane, Vlada ne funkcioniše kao jedinstven harmoničan organizam, sa preciznim zajedničkim ciljem, nego je na djelu uobičajeni metod vladanja u BiH – da svaka stranka ima „svoja“ ministarstva, preko kojih provodi stranačku, a ne zajedničku, usaglašenu politiku koalicije na vlasti. Ključna žrtva političkih nesuglasica unutar vlasti, ponovo su građani. Koji su se ponovo našli u ulozi talaca vladajućih partija i njihove nesposobnosti da kreiraju funkcionalan sistem i odbijanja da građane i njihove probleme stave u centar svog interesovanja, nego je, i dalje, na djelu sukob uskostranačkih i ličnih interesa, i korištenje blokada rada institucija kao metoda političke borbe. A mi i dalje u Izbornom zakonu nemamo mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, za koju se CCI zalaže već čitavo desetljeće.

KRIZA U ODNOSIMA VLADAJUĆIH STRANAKA U FBIH, NAJDRASTIČNIJE SE ODRAZILA NA RAD FEDERALNOG PARLAMENTA. Nijedan dom Parlamenta FBiH nije, u trećem kvartalu 2016. godine, održao ni jednu kompletnu sjednicu. Predstavnički dom je održao tek početak 12. redovne sjednice, a Dom naroda je pokušalo održati nastavak 14. sjednice i početak 15, ali je prvo zasjedanje prekinuto tokom rasprave, kad je zaključeno da se rad odvija na ivici kvoruma, a drugo prije nego je uopšte i usvojen dnevni red.

EPILOG JE DA JE PREDSTAVNIČKI DOM ZA TRI POSLJEDNJA MJESECA POSMATRANOG PERIODA (OD JULA DO SEPTEMBRA, DAKLE) USVOJIO SVEGA 8 MJERA A DOM NARODA – NIJEDNU. Što se tiče zakona – za tri mjeseca trećeg kvartala, Federacija je dobila tek jedan novi zakon. Dok su dva oborena.

DAKLE, MANJE-VIŠE, JOŠ TRI MJESECA SU IZGUBLJENA. PA SE UKUPNI REZULTATI RADA PARLAMENTA FBIH U PRVIH 9 MJESECI 2016. GODINE, JEDVA RAZLIKUJU OD ONIH KOJE SMO IMALI NA KRAJU POLUGODIŠTA. I KRAJNJE SU PORAZNI. To se možda najbolje vidi upravo na realizaciji planiranih obaveza. Nakon prvih 9 mjeseci 2016. godine od 144 zakona, čija je realizacija planirana u ovoj godini, u potpunosti je realizovano svega 10. Dakle tek 7% od planiranog. Tri mjeseca do kraja godine!

INAČE, REZULTATI RADA OBA DOMA, U PRVIH 9 MJESECI 2016. GODINE, LOŠIJI SU OD REZULTATA U 2012. KAO DRUGOJ GODINI PRETHODNOG MANDATA, I TO, U SLUČAJU PREDSTAVNIČKOG DOMA, DRASTIČNO. Broj održanih zasjedanja Predstavničkog doma, u prvih 9 mjeseci 2016. godine, čak je tri puta manji nego u adekvatnom periodu prethodnog mandata. A broj razmotrenih mjera dvostruko manji.

PAD JE ZABILJEŽEN I U REALIZACIJI ZAKONA. 16 zakona usvojenih u prvih 9 mjeseci 2016. godine, manje je od broja usvojenih zakona u adekvatnim periodima oba prethodna mandata.

OSIM ZAKONA, PARLAMENT FEDERACIJE BIH IMA KRAJNJE SKROMNU REALIZACIJU STRATEGIJA. Od početka aktuelnog mandata, Parlament FBiH usvojio je jedino Srednjoročnu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora, sredinom prošle godine. U 4. mjesecu 2016. godine, u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH usvojena je i Strategija upravljanja dugom, no, još uvijek se čeka izjašnjavanje Doma naroda, o istoj.

I PORED IZUZETNO LOŠIH REZULTATA I VIŠEMJESEČNOG NEZASJEDANJA, POSLANICI I DELEGATI PARLAMENTA FBIH, REDOVNO PRIMAJU PLATU I UŽIVAJU U SVIM RASPOLOŽIVIM PRIVILEGIJAMA. Na platnom spisku Parlamenta je 83 od 98 poslanika Predstavničkog doma i 47 od 54 delegata Doma naroda.

PARLAMENT IZBJEGAVA DA UKINE ODREĐENE PRIVILEGIJE OKO KOJIH PRAKTIČNO POSTOJI DRUŠTVENI KONSENZUS O NJIHOVOJ NEPRIHVATLJIVOSTI. Još od januara 2015. u proceduri je zakon o izmjenama zakona o platama, čija je intencija ukidanje tzv. „bijelog hljeba“, ali zakon – i pored činjenice da je i Vlada o njemu dala pozitivno mišljenje – još uvijek nije usvojen.

DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH, SREDINOM JE 2016. GODINE KONAČNO ISPUNIO USTAVNU OBAVEZU, IZBOROM POTPREDJEDAVAJUĆEG IZ SRPSKOG NARODA. Na žalost, prošlo je čak godinu i po dana od održavanja prvog dijela konstituirajuće sjednice do kompletiranja rukovodstva Doma naroda. Podsjećamo još jednom i na dugogodišnji problem nepopunjenosti Kluba srpskog naroda u Federalnom parlamentu, na čijem se rješavanju, praktično, ništa ne radi.

U SITUACIJI OZBILJNE POLITIČKE KRIZE, IZAZVANE SUKOBOM UNUTAR VLADAJUĆE KOALICIJE, VLADA FBiH POKUŠAVA OSTAVITI UTISAK DA RADI NORMALNO I DA KRIZA KOJA JE BLOKIRALA RAD PARLAMENTA NE UTIČE NA NJU. No konkretni podaci o rezultatima njenog rada govore drugačije.

VLADA FBIH, U PRVA 3 KVARTALA 2016. GODINE BILJEŽI KONSTANTAN, A U TREĆEM KVARTALU MOGLO BI SE REĆI I DRAMATIČAN, PAD PRODUKTIVNOSTI. Sa 852 mjere razmotrene u 1. kvartalu ove godine, palo se na svega 565 u trećem kvartalu. A broj na Vladi utvrđenih zakona je sa 21 u prvom kvartalu, pao na svega 8 u trećem – dakle, dva i po puta manje.

U TREĆEM KVARTALU ZABILJEŽEN JE I NAJNIŽI INTENZITET RADA U OVOJ GODINI. Održano je svega 17 sjednica, u odnosu na 26 u prethodnom kvartalu. Pri tome, svojevrstan kuriozitet je da su svega nešto više od polovine sjednica održanih u prvih 9 mjeseci 2016. godine imale karakter redovnih. Čak 42% sjednica bile su tzv. telefonske.

INAČE, KOORDINACIJA RADA VLADE I PARLAMENTA FBIH, U POSMATRANOM PERIODU BILA JE IZUZETNO LOŠA. U prvih 9 mjeseci 2016. godine Vlada je utvrdila 48 različita zakona, od čega 32 u formi prijedloga. A Parlament je, u ovom periodu, u potpunosti (u prijedlogu, u oba doma) usvojio tek 11 od tih zakona. Od 5 strategija utvrđenih na Vladi u 2016. godini, nijedna još nije razmatrana u Parlamentu.

ČAK 10% SVOG RADA, U PRVIH 9 MJESECI 2016, VLADA JE POSVETILA “KADROVSKIM PITANJIMA”. 229 odluka, saglasnosti i rješenja, donesenim u posmatranom periodu, u vezi je sa razrješenjima sa dužnosti i novim imenovanjima rukovodnih lica u upravljačkim strukturama javnih preduzeća. Većinu ovih imenovanja mogli bi podvesti pod pojam „političkih imenovanja“, dok sa druge strane zakonske norme definišu ove pozicije kao nepolitičke, tj. na njima bi trebali biti imenovani najbolji kandidati, bez obzira na političku pripadnost ili veze.

ANALIZA STANJA U JAVNOJ UPRAVI UPOZORAVA DA, S JEDNE STRANE, IMAMO GLOMAZAN I PREDIMENZIONIRAN APARAT, U KOME SE ZAPOŠLJAVANJE ODVIJA PO STRANAČKOJ LINIJI, A, S DRUGE STRANE, IMAMO MANJAK OSPOSOBLJENIH KADROVA, KOJI MOGU I ZNAJU BRZO I KVALITETNO ZAVRŠITI PROCES PRIPREME ZAKONA I STRATEGIJA, ŠTO JE OZBILJAN PROBLEM. I VJEROVATNO JEDAN OD RAZLOGA KONTINUIRANE NISKE REALIZACIJE, PROGRAMOM RADA, PLANIRANIH OBAVEZA VLADE. Od 106 zakona planiranih Programom rada Vlade za 2016. g, tokom prva 3 kvartala Vlada je utvrdila tek njih 25, tj. 24%. U Programu se nalazi još 49 nerealizovanih temeljnih zakona, od kojih je većina vrlo značajna za građane FBiH.

JOŠ LOŠIJA OD ZAKONODAVNE JE REALIZACIJA PLANIRANIH STRATEGIJA. Od 12 strategija, koliko je Programom rada Vlade za 2016, predviđeno za usvajanje u ovoj godini, do 30.09. realizovana je samo jedna – „Strategija saobraćaja u Federaciji BiH za period 2016.-2030.godina“. Kuriozitet je da je i ta strategija utvrđena na – telefonskoj sjednici Vlade.

NI REALIZACIJA REFORMSKE AGENDE NE IDE PREDVIĐENOM DINAMIKOM. Pored primjera formalnog ispunjavanja zahtjeva iz Agende, rješenjima koja su svojim sadržajem, zapravo, u suprotnosti sa postavljenim ciljevima (kao što je bio slučaj sa Zakonom o državnoj službi), mnoštvo je drugih nerealizovanih (neutvrđenih) mjera iz pomenutog Akcinog plana na koje se čeka Federalna vlada, a govoreći samo o zakonima tu su: Zakon o javno – privatnom partnerstvu (plan, mart 2016.), Zakon o koncesijama (2016.), izmjene Zakona o porezu na dohodak – dvije stope (mart 2016.), Zakon o organizaciji PIO/MIO (dec, 2015.), itd.

NITI VLADA FBIH NITI NJEN BUDŽET ZA 2015. G, NISU „POZITIVNO OCJENJENI“ OD STRANE UREDA ZA REVIZIJU FEDERALNIH INSTITUCIJA. Kada je riječ o Vladi, činjenica da Federalni revizor „mišljenje sa rezervom“ temelji na istim kritikama dvije godine uzastopno, ukazuje na potpuno neodgovorno ponašanje vlasti. Budžet FBiH godinama unazad od strane Revizora biva negativno ocjenjen. U kontinuitetu Revizor upozorava na desetine miliona KM koje se dodjeljuju i troše bez jasnih kriterija, neodgovorno i netransparentno. Ne poštuju se Zakon o javnim nabavkama, Zakon o Budžetu, Zakon o izvršenju Budžeta, Pravilnik o knjigovodstvu budžeta u FBiH, Računovodstve politike za federalne budžetske korisnike i Trezor, razna Uputstva, itd. I ponovo, niko za to ne snosi odgovornost u bilo kom obliku – političku, moralnu, disciplinsku, a da ne govorimo o kaznenoj.

NEMA PROMJENA NI PO PITANJU ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Vlada FBiH nastavlja da krši ovaj zakon, ignorišući obaveze koje on propisuje.

U POSMATRANOM PERIODU, VLADA JE DONIJELA ODLUKU O PRIHVATANJU ZADUŽENJA FBiH PO PROŠIRENOM ARANŽMANU SA MMF-OM. Odlukom, koju je, sredinom oktobra, potvrdio i Parlament, Federacija je postala zaduženija za cca 720 miliona KM. I dok se, u najavi, govorilo da će sredstva kredita biti korištena za pomoć u provođenju ekonomskih politika, s ciljem intenziviranja reformi na unapređenju poslovnog okruženja i privlačenju investicija, otvaranju više radnih mjesta u privatnom sektoru, te povećanju potencijala za rast ekonomije, ispostavilo se da će, zbog budžetske nelikvidnosti, prve pare od kredita MMF-a otići na plate političara i državnih službenika. Što je, u najmanju ruku, vrlo loša simbolička poruka.

U SUOČENJU SA KONKRETNIM POSLJEDICAMA NEODGOVORNOSTI OVDAŠNJE VLASTI, SVA PRIČA O REFORMAMA, AGENDAMA I EU INTEGRACIJAMA DOBIJA SVOJU PRAVU MJERU. Sa ovakvim stepenom realizacije planiranih zakonodavnih aktivnosti i strateških dokumenata, naime, nije moguće sprovesti nikakvu reformu, a EU je potpuno nedostižan cilj.