Šta govori u korist Trumpa

Povezani članci

• Erdogan: Izbjeglicama ćemo dati državljanstvo
• Savet bezbednosti pozvao na sprečavanje eskalacije sukoba u Siriji
• Svetska zdravstvena organizacija: Više od 1.000 napada na zdravstveni sistem Ukrajine
• Česi u krizi štede, pokazuju istraživanja. Od čega odustaju, a od čega ne?
• Hladni i vrući rat
• Ostavka u parlamentu i pitanje kraja političke karijere Borisa Johnsona

Foto: AP

Postoji li i jedan jedini razlog da se nadamo pobjedi Donalda Trumpa? Postoji: mir. Hillary Clinton bi u sirijskom ratu riskirala konfrontanciju sa Rusijom. To se ne bi dopalo Njemačkoj.

Piše: Jakob Augstein, spiegel.de

Uredio: Ešref Zaimbegović

Imamo li argumente za Trumpa? Ne možemo si ih predstaviti. Distanciranje od ovog čovjeka postalo je opšte dobro. On je đavo politike. Lakše ćemo naći neke dobre strane kod zlog vuka iz Grimove bajke nego kod ludog narcisa iz Njujorka. Pri tom se previđa jedna stvar i to ona koja je za one koji nisu Amerikanci najvažnija: Trump bi u pitanjima rata i mira vjerovatno bio bolji izbor nego Clintonova.

Građanski rat u Siriji je najopasniji konflikt na svijetu. SAD, Rusija, Iran, Turska, Izrael, Saudijska Arabija – svi sudjeluju u tome. Svi slijede svoje vlastite interese. I baš u Siriji Hillary Clinton bi riskirala vojnu konfrontaciju sa Rusijom. Clintonova se izričito izjasnila za to da se iznad Sirije ili njenih dijelova uvede zona zabrane letova. Na ovaj način, smatra Clintonova, bile bi patnje civilnog stanovništva ako ne otklonjene, bar ublažene. To liči na projekt mira. Ali u stvarnosti to bi bio akt rata. Rizici su nesagledivi. Prije svega rizik od vojne konfrontacije sa Rusijom.

 “Sredstvo protiv Rusa”

Rizik? Najviše postavljeni vojnik SAD-a, general Joseph Dunford, predsjednik udruženog generalštaba oružanih snaga SAD-a je siguran u to. Kontrolisati cijeli vazdušni prostor iznad Sirije značilo bi rat sa Sirijom i Rusijom. Dunfordov prethodnik na toj funkciji procjenio je prije nekoliko godina da bi za djelotvornu kontrolu leta iznad Sirije bilo potrebno angažovati 70 000 vojnika uz mjesečne troškove u visini jedne milijarde dolara.

Clintonova je međutim nepokolebiva. “Kad sam ja bila ministrica inostranih poslova bila sam za zonu zabrana letova a za to sam i danas”, rekla je prije nekoliko dana. I da niko ne sumnja u to šta ona misli, dodala je: “Potrebno nam je sredstvo protiv Rusa.”

Donald Trump puno je učinio da bi dokazao svoju nesposobnost za funkciju predsjednika SAD. Ali što se tiče rata i mira on ima čiste ruke. Trump, ukoliko uopšte ima neki prepoznatljiv vanjskopolitički koncept želi Ameriku iz svjetskih poslova izvlačiti a nikako više angažovati.

U Njemačkoj također ima “generala” koji imaju volju za vojnu intervenciju. Šef Zelenih Cem Özdemir je najozbiljnije zažalio što Njemačka svojevremeno nije učestvovala u akciji u Libiji. On je također zahtijevao da se zaprijeti zonom zabrane letova u Siriji i istovremeno upozorio: “Ako je atomska sila Rusija uključena u konflikt treba biti veoma oprezan prilikom vojne intervencije.” Kad neko govori iz kabineta onda priča o ratu postaje djetinjarija.

Većini Nijemaca morala bi misao o oružanom sukobu između SAD-a i Rusije utjerati strah u kosti.  Ipak – kad bi odlučivali ne bi bilo sumnje u trijumf Clintonove. Prelijepo. Kako se može desiti da njemačka javnost ignorira realnu opasnost pobjede Clintonove?

To leži na tome da je Trumpova kandidatura toliko bučna da mnogi ljudi ne mogu uhvatiti signal da je u njoj istina. Hillary Clinton je upravo produkt američkog političkog establišmenta kakvog ga vide Trump i njegove pristalice. Ona u Evropi uživa ugled nekoga sa kim imate vanjskopolitičku predvidivost i kontinuitet.

Ali to upravo znači, u stvarnom smislu tih riječi, da bi se katastrofalna američka vanjska politika vojnih intervencija nastavila.

Šta Zapad može učiniti

Da, Donald  Trump jeste farsa. Ali on podsjeća na to da je Zapad sa stanovišta kriza ovoga svijeta već dugo preopterećen – moralno, vojno, politički. Zapad se gubi između iluzije odgovornosti za sve i realnosti ograničenih mogućnosti. Zapad se zapliće u svoje proturiječnosti.

Amerika ovdje pomaže Kurdima i istovremeno je saveznik sa Turskom, koja se sa svoje strane ogorčeno bori protiv Kurda. Saudijska Arabija pomaže SAD-u u borbi protiv Islamske države a s druge strane podstiče islamski terorizam. Američki interesni konflikt sa Rusijom u Siriji izgleda nepremostiv – ali to ne smeta Izraelu, američkom najvećem savezniku u regionu da se dogovara sa Putinom. Strašna patnja u Alepu užasava Zapad – ali pobunjenici nisu spremni da napuste grad i time sačuvaju civilno stanovništvo od daljih bombi.

Svakodnevno se suočavamo sa slikama patnje, koju proizvodi ovaj rat kao i svaki rat, nalazimo se doslovno pod neizdrživim moralnim pritiskom i pritom se sami lažemo. Jer ako je stvarno patnja ljudi to što nas progoni onda bi Zapad mogao prestati da u Siriji slijedi vlastite moćničko političke interese. U svakom slučaju nije da Zapad ne može ništa uraditi – nasuprot tomu: može prestati da se miješa.

Clintonova se zalaže za kontinuitet američke politike. Trump se zalaže za prekid sa tradicijom. Kako bi lažljive morale biti ove tradicije ako neko kao Trump izgleda kao pošteniji izbor? Trumpov dosadašnji uspjeh može se objasniti samo time da on ističe potrebu: potrebu za novim početkom. New York Times je nedavno napisao: “Trump je logična posljedica svega lošeg u Americi”.

Ova rečenica sadrži više istine nego što se nama dopada.