Nastavak čistki i zatvaranja u Turskoj
Izdvajamo
- A nove brojke u samoj Turskoj kazuju da je još 8.000 pripadnika snaga sigurnosti suspendovano, zatim još više od 2.000 akademika, objavila je zvanična Gazette u kojoj vlada objavljuje i nove zakone i uredbe. Ranije je na stotine akademika već izbačeno sa posla a mnogi u zatvoreni. Kako su precizno naveli u današnjoj objavi od 8.000 pripadnika sektora bezbjednosti njih 323 su bili pripadnici žandarmerije, a ostalo policajci. Naveden je i precizan broj od još 2.346 akademika koji su uklonjeni sa akademskih institucija širom zemlje.
Povezani članci
Nastavljaju se čistke, otpuštanja i zatvaranja u Turskoj nakon neuspješnog pokušaja puča. Nove brojke kažu da je otpušteno oko 8.000 ljudi iz sektora bezbjednosti, više od 2.000 akademika, 3.300 sudskih i tužilačkih zvaničnika.
Biljana Jovićević, RSE
Kako bi svi koje hapse stali u zatvore, u petak je oslobođena i druga grupa od skoro 34.000 zavorenika, koji su pušteni na “nadgledano oslobađanje”.
Osim sa unutrašnjim čistkama te angažovanja u sukobima u Siriji, Tursku je u četvrtak posjetio i predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz a tema je bila vizna liberalizacija koju Turska traži od EU u zamjenu za poštovanje dogovora o migrantima.
Ministar pravde Turske Bekir Bozdag objelodanio je na pres-konferenciji da je u skopu, kako je rekao, kaznenih reformi iza zatvora u toj zemlji pušteno 33.838 zatvorenika, nakon što su početkom avgusta već pustili 38.000 osuđenika, da bi se u inače u pretrpanim i ozloglašenim turskim zatvorima napravilo mjesta za sve koje vlasti te zemlje terete da su imali veze ili simpatisali neuspješni pokušaj puča 15. jula.
Djelimična amnestija za zatvorenika omogućila je da iz zatvora izađu oni osuđenici koji su odslužili polovinu kazne, na “nadgledano oslobađanje”.
Kako su ustvrdili, ova amnestija se ne odnosi na one koji su osuđeni za ubistva ili teške seksualne zločine.
Sa druge strane, iz javnog sektora do sada je otpušteno preko 80.000 ljudi, od kojih su mnogi, njih polovina ili 40.000 završili u zatvorima, a svakodnevno stižu inforamcije o novim i otpuštanjima i hapšenjima.
Uz državni javni sektor, tu su i zatvaranja i hapšenja u medijima i privatnim kompanijama.
Turska je zatvorila više od 130 medija i uhapsila više od 60 novinara od kada je uvela vanredno stanje u zemlji nakon neuspješnog pokušaja puča 15. jula, objavila je Evropska federacija novinara stacionirana u Briselu ove sedmice.
A nove brojke u samoj Turskoj kazuju da je još 8.000 pripadnika snaga sigurnosti suspendovano, zatim još više od 2.000 akademika, objavila je zvanična Gazette u kojoj vlada objavljuje i nove zakone i uredbe. Ranije je na stotine akademika već izbačeno sa posla a mnogi u zatvoreni.
Kako su precizno naveli u današnjoj objavi od 8.000 pripadnika sektora bezbjednosti njih 323 su bili pripadnici žandarmerije, a ostalo policajci.
Naveden je i precizan broj od još 2.346 akademika koji su uklonjeni sa akademskih institucija širom zemlje.
U novom izdanju državnog glasnika Gazette takođe je objavljno i da će ranije otpuštenih i suspendovanih 3.300 sudija i tužilaca moći da se vrate na posao ako u narednih dva mjeseca ponovo apliciraju za ta mjesta.
No turski Savjet sudija i tužilaca, otpustio je i u četvrtak još 543 sudije i tužioca.
Ove je sedmice ostavku u vladi premijera Binali Yildirima podnio ministar unutrašnjih psolaova Efkan Ala, a šef države Recep Tayyip Erdogan je najavio da bi moglo biti još promjena u kabinetu premijera, ne dajući nikakve pojedinosti.
Zvanično je objavljeno da je Ala to učinio zbog sve većih kritika u vezi obavještajnih propusta kada je riječ i o bombaškim napadima u zemlji, ali i pokušaja puča.
“Možda ćemo sa protokom vremena vidjeti slične promjene u drugim ministarstvima, ali nijesam još ništa čuo od premijera. Naša vlada nastavlja svoj put odlučno”, rekao je Erdogan.
Osim čistki i zbog pokušaja puča i učešća u sukobu u Siriji, turske vlasti trenutno imaju otvoren spor i sa Evropskom unijom od koje očekuju dobijanje vizne liberalizacije da bi se pridržavali sporazuma EU-Turska o zaustavljanju dolaska izbjeglica u Grčku.
Nužna reforma antiterorističkih zakona
EU je i prije dešavanja koja su uslijedila nakon pokušaja puča tražila od turskih vlasti izmjenu represivnih antiterorističkih zakona, što su oni odbijali i dalje odbijaju da učine.
Turski premijer Binali Yildirim u četvrtak je rekao da je veoma jasno saopštio predsjedniku Evropskog parlamenta (EP) Martinu Schulzu da Turska ne može ublažiti antiterorističke zakone.
Zvaničnik EP se osim sa premijerom susreo i sa Erdoganom u pokušajima da se ublaže tenzije u odnosima dvije strane.
Schulz, koji je i prvi najviši EU zvaničnik koji je posjetio Ankaru nakon julskog pokušaja puča, priznao je da se dvije strane nijesu saglasile oko svih pitanja tokom razgovara u četvrtak.
Evropski zvaničnik je takođe poručio da Turska mora omogućiti zaštitu osnovnih ljudskih prava u zemlji.
EU je osudila pokušaj puča, ali su isto tako iskazala zabrinutost zbog masovnih hapšenja u zemlji uz izgovor da su svi uhapšeni povezani ili simpatizeri vjerskog učitelja u egzilu u SAD-u, Fethullaha Gulena, kojeg turske vlasti optužuju da stoji iza puča, što je on u više navrata demantovao.
Iako 1. oktobar ostaje krajnji rok za implementaciju uslova za viznu liberalizaciju, predsjednik EP koji je bio u posjeti-pokušaju pomirenja dvije strane je još jednom naznačio:
“Još jednom sam jasno stavio do znanja da Evropski parlament insistira na primjeni svih kriterijuma uključujući i reformu antiterorističkih zakona. Takođe sam jasno stavio do znanja da je cijela procedura još otvorena da nije završena i da obje strane mogu krenuti jedna prema drugoj”.