Evropa i izbjeglički talas: Izazovi i posljedice

Povezani članci

• UN i EU upozorili Izrael da ne anektira Zapadnu obalu
• Berlusconi osuđen na sedam godina zatvora!
• Trump kod trupa u Afganistanu: „Talibani hoće dogovor“
• Grčka: Odluka o referendumu “samoubilačka”
• Kerry: Kriviti muslimane za terorizam je kao kriviti kršćane za ono što se desilo u BiH
• Istina o Kelnu

Nakon što je, prema nekim procjenama, prošle godine u Evropsku uniju ušlo preko milion migranata, uglavnom s područja Bliskog istoka, odnos prema izbjeglicama postao je prvorazredno političko pitanje, uz tvrdnje desničarskih krugova kako bi izbjeglički talas mogao utjecati na sam karakter Evrope.

Kao navodni argument nudi se i tvrdnja da se izbjeglice ne mogu, zbog svoje kulture i tradicije, uklopiti u evropsko društvo i prihvatiti evropske vrijednosti.

Međutim, iskustva i sa područja bivše Jugoslavije govore da je riječ o prisilnim iseljavanjima, te da će se određeni broj ljudi, čim se stanje u njihovim zemljama stabilizira, vratiti kući.

Mato Arlović, inače sudija Ustavnog suda Republike Hrvatske smatra da je izbjeglički val evropsko i svjetsko pitanje, a da su aktuelne masovne migracije uzrokovane sukobima u Sjevernoj Africi, Bliskom Istoku i Centralnoj Aziji.

Evropa se, tvrdi Arlović, susreće sa velikim problemom, jer je samo u prošloj godini u Evropsku uniju masovno došlo oko milion i po ljudi.

Ivica Šarac sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru vjeruje da je izbjeglička kriza veliki izazov za sva evropska društva.

“Otvaraju se tu mnoga pitanja: kakve će implikacije biti u budućnosti na demografsku, političku, kulturnu, pa i religijsku sliku Evrope“, objašnjava Šarac.

Boris Havel

Politolog Boris Havel, inače autor knjige o arapsko-izraelskom sukobu, na predavanju tokom naučne konferencije o izbjegličkoj krizi, održanoj u Mostaru, naglasio je da postoje krivice Evope za niz procesa na Bliskom istoku, dovodeći dijelom u vezu islamski fundamentalizam sa kolonijalizmom i imperijalizmom Zapada.

“Ono što Evropa danas može napraviti i što treba napraviti jeste od tih procesa zaštititi sebe i što veći broj drugih, uključujući i izbjeglice, za koje može – na neki način – jamčiti da su doista žrtve nasilja i da će se prikladno i pristojno integrirati u države u koje dođu”, poručio je Havel.

Historičar Krešimir Bušić, sa Filozofskog fakulteta u Osijeku kaže da su migracije pojava koja se i na ovim prostorima bilježi još od 13. stoljeća ili osmanskih osvajanja pa nadalje.

“Europa je možda malo i zaboravila što se njoj u proteklim stoljećima događalo. Možemo reći da uzrokuje nove napetosti i da treba naći puteve novih rješenja”, dodao je Bušić.

Problemom izbjeglica i raseljenih već decenijama bavi se predsjednica Unije za održivi povratak BiH, Mirhunisa Zukić, koja podsjeća da se i u slučaju izbjegličkog vala sa Bliskog istoka radi o prisilnim migracijama.

Dodaje i da su primjer izbjeglice sa Balkana koje su se svojevremeno odlično uklopile u društva evropskih zemalja.

“Ali evo vidimo da i sirijske izbjeglice u Norveškoj, u Švedskoj, u Finskoj, mi imamo prilike da se čujemo sa ljudima koji prihvataju izbjeglice, koji su se jako lijepo snašli u tim zemljama”, istakla je Komarica.

Ona još kaže i da već mnogi od izbjeglica razmišljaju o povratku u svoje zemlje.

RSE