PRAZAN GRAD

Povezani članci

• Marinko Čulić: Mostar je grad u kojem je lako biti zločinac
• Nakon milionskih ulaganja: Nikome iz Vlade FBIH nije u interesu revizija Naftnih terminala Ploče
• Ministar unutrašnjih poslova Nermin Pećanac: Policija nikada neće ići protiv okupljenih građana
• Marko Vešović: Nogo u hemijski čistom stanju
• Danijel Server otkrio Snežan Čongradin: Rusija želi srpske nacionaliste na vlasti
• Kako očuvati destabilizirajući status-quo (a neotpakovati zamrznute konflikte)

Kao i proteklih godina, jasno nam je kako će centar grada biti pod opsadom policije i brojnih ograda postavljenih po užem centru grada. Prolaznici i sve “sumnjive osobe” će se legitimirati i na taj način nepotrebno uznemiravati, posebno turisti. Kao što smo već naveli, nismo poput lažnih boraca za ljudska prava Hrvatske, pa stoga nećemo organizirati nikakav protuprosvjed.

Izbor je jednostavno Vaš. Odlučite svoje vrijeme provesti puno kvalitetnije izvan rute održavanja Splitskog Pride-a.

Akcija “Prazan Grad” je poziv na ignoriranje provokacija, provokativnih i neukusnih natpisa, transparenata najčešće usmjerenih prema katoličkoj crkvi, građanima grada Splita, navijačima, te osobama koje gaje tradicionalne vrijednosti, a sve s ciljem izazivanja reakcije i medijske senzacije.

Navijačke i katoličke udruge grada Splita

——————————————————————————————————–

Akciju „Prazan Grad“ podupiru sve zajednice katoličke crkve, navijačke udruge i iza nje stoji politika poglavarstva grada Splita. Split će kao i proteklih godina svojim okupljanjem na platou Žnjana daleko od centra grada pokazati što misli o povorci LGBT- osoba i njihovih simpatizera.

Split Pride 2016, osim ljudskih prava LGBT osoba, ove godine u središte stavio borbu i (ne)vidljivost gotovo svih manjinskih skupina koje su potlačene u današnjem društvu i političkom uređenju.Split Pride ove godine nije samo povorka zaštite prava na odabir, već povorka zaštite ljudskih prava generalno u RH, zemlji u kojoj se na romske vrtiće bacaju molotovljevi kokteli i ručne bombe.

HANS I JURGEN

Seli smo u malu teplu tavernu podno ure, vruće je i deboto će podne, ladna bira i ta dva draga čovika u kantunu, naručujen kafu jerbo san se tek diga, a njih dva u crne motorističke jakne, smiju se. Ljubimo se ka stari prijatelji šta i jesmo, dok me ovi mlaji kamarjer mirka. Hansa i Jurgena znan pari mi se sto godin, u Split dolazidu svako lito i već dobro govore ervatski, čin se ulize u lito morete čut dva teška motora šta grme niz Dalmatinu, Hans ostavi svoje novine i redakciju, Jurgen svoje pacijente i pod teškin, masivnin oklopima spuste se na rivu. Dočin se skalaju eto ih na Pjacu, zvone mobiteli, javljadu svima da su došli. Hans diže biru i okupljenima drži govor na njemački, ovi ode, govori i pokazuje na me, ovi ovod je najveći ambasador turizma u Split.

Ko zna koliko je mali Njemic, mali Čeki rasijani po svitu i nikad nećedu znat da jin je pape konobar iz Splita. Smijemo se. Niman više pinez za fraje, niman ni za po danu, a kamoli za po noći, a i stari se. Produži li se ova mižerija eto mene gori kod vas, pisat ću sa Hanson priče za dičicu oli ka električar držat sviću Jurgenu dok operira. Nazdravljadu tome i zovu konobara, mali je ćutija dobru manču pa zunzi oko nas i nosi ladne bire.

Guštan i slušat i gledat. Ako ste dugo u braku morete pripoznat ljude kad su van slični, takvi ljudi ne drže se za ruke niti pod svićama razminjuju ružice i nježnosti, takvi su i nji dva, reka bi čovik da se ne podnose, a opet, u svakoj gesti vidiš da se vole. Jubav je to i ja je od početka, od kad ih znan, podržavan. Zna san odma i prije deset godin kad su prvi put došli, oduševljeni gradon, judima. – Toliko ste dobri i ljubazni da me sram, govorija je Hans i falija spizu, falija konobare, falija sve.

Na pijatu marendaju gavune, bokun maslinovog uja i botilja vina, piju biru pa nazdrave vinon. Koji čudan svit, a ja san još na kafi. Konobar donosi pome. Maši se – govori mi Jurgen i punin ustima priča šta se dogodilo.

Čuli su da je u Split Pride, bilo in je drago, a kako nisu od veliki revolucija i promina svita samo su došli podržat da se mogu kurčit u Hamburg u koji su tolerantni i veliki grad zajubljeni. Ono malo uplašene dice šta se skupilo čuvalo je par ijada policjoti, iz butige u kojoj su maloprije vazeli bibite sad ih je gledala nika namrgođena cura. U buffet di su popili biru i di su in se konobari klanjali i tukli se koji će ih poslužit sad su i mrko gledali i gosti, a bogami i oni kamarjeri šta su in ostavili lipu manču.

Hansu nije jasno šta se prominilo u oti par minuti i nije mu jasno da ljudi koji ih znaju, ljudi koji su do sad bili tako dobri i uslužni prema njima dvojici i njihovin eurima danas ih nastoje zaobić, a kako dobro razume i šta je „pička materina i mater ti pedersku“ nije in baš jasno od kud tolika promina. Pa i sinoć su bili pederi ka i danas i isti su konobari pili sa njima višnjevaču i još ih častili? Konobari sa kojima su zagrljeni pivali „Moj Ivane pobratime mio?“

Jedna korpulentna mlada dama u pratnji tri mulca opsovala je gore od kočijaša. Zajapurila se i energično maše rukan.

– Pička van materina pederska! Oćete dicu usvajat, kurbini sinovi!

Mladi i stasiti policjot je udaljava od štekata.

Ja to Ive ne razumin, dolazi van cili svit, klanjate se svima, pederima, crnin, žutin, na Ultru van dolaze cile zajednice iz mog Hamburga, lezbača i nikome ne smetadu, jube se javno, a vi zbrajate račun, oštrite olovke i trljate ruke, jubav cilog svita poklonila se gradu koji sve prima otvorena srca i otvorena, tolerantna mišljenja, jerbo van sezona ne traje dugo, a pineze triba vazest i ja to razumin. Ja znan da ste uništili privredu i da vn je to sve od čega živite.Zato mi je  drago  potrošit jerbo me čeka opet sivilo Hamburga, ni sunca ni miseca, objasni mi koji je vrag uša danas u ljude?

Mučin i točin. Konobari stoje sa strane i gledaju nas ka tri beštije. Nugodno mi je, jerbo Hans dobro razumi šta govore, a mi razgovaramo utiho da nas ne čuju. Tija san in reć sve, koliko je ovo zapravo jedan zatucan i licemjeran grad, koliko smo jadni i mali, koliko savijene kičme klanjamo se euru i guzice bi dali za dobru manču, a u sebi in jebemo mater svima i sve bi i tako bogate potirali iz grada. I koliko nas jebe to šta oni mogu iz jebene Kine u Split, a mi ne moremo do Brača i poslali bi ih sve najrađe u tri pizde materine. Tija san in reć ali nisan. Jedan konobar kojeg vole i koji nije takav, jedan konobar koji in je pokaza Split, svu njegovu lipotu i dostojanstvo, jedan njihov istinski prijatelj učinija je odavno da zavole moj grad i samo san odmahnija rukon.

Jebeš to, idemo pit i idemo do ekipe na Cetinu, danas je vruće, a kad je tako vruće uskuva krv jebiga. To ti je Hans temperament, onaj južnjački, onaj kojemu se diviš kad ulizeš na stadion na Poljud. Sad bi ti oči izvadili, a do po ure će te ljubit i grlit i naravno, uzest ti eure. Smijemo se. Razumili smo se dobro. Svit je svugdi isti, mal, zatucan i pohlepan. Teško je danas nać ljude tako široke duše i srca, teško je nać ljude danas koji se jebe šta ko radi u svoja četiri zida ako je čovik.

Hans se nasmija i na šank platija račun. Obojici konobara ostavija je po pedeset eura manče. Obojica su skočila i otvaraju mu vrata, nadaju se da će in opet doć. Oni manji stoji za šankom i grize usne. Zbog svojega je bisa izgubija lipu manču.

Jedan mi na izlazu dobacuje da in doveden pedere opet.

Mali, znaš da ta dva pedera govore hrvatski?

Šta razumili su sve?

Jesu bome!

A zašto su nan ostavili toliku manču?

Jer su gospoda sinko, velika gospoda, a to vas dva tek tribate naučit bit.

Izašli smo vanka i prošli priko Pjace.

Na Pjaci se vijorila zastava u duginin bojama.

Split Pride 2016, osim ljudskih prava LGBT osoba, ove godine u središte stavio borbu i (ne)vidljivost gotovo svih manjinskih skupina koje su potlačene u današnjem društvu i političkom uređenju.Split Pride ove godine nije samo povorka zaštite prava na odabir, već povorka zaštite ljudskih prava generalno u RH, zemlji u kojoj se na romske vrtiće bacaju molotovljevi kokteli i ručne bombe. Pokažimo da je Split sve samo ne prazan grad, da je grad različitosti, multikulturalno središte u kojem se svi ljudi bez obzira na vjeru, nacionalnu pripadnost ili  spolnu orjentaciju dobro došli.

SVI NA PRIDE, SPLIT NIJE PRAZAN GRAD!