BHRT ne smije biti ugašen

Povezani članci

• 130.000 KM za “strogo povjerljivi” monitoring pasa lutalica u Kantonu Sarajevo
• Kurspahić: Istorija i histerija
• STRANKA LIJEVOG KROŠEA
• BORO KONTIĆ: Kamo sreće da se kreće
• Brazilski novinari snimali reportažu o Zmajevima: Gostoljubivost bh. građana pamtit ćemo zauvijek
• Tanovićev film ‘Smrt u Sarajevu’ je bh. kandidat za Oscara

Parlamentu Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama u toku naredne sedmice biće upućen zahtjev za kratkoročnim rješenjem finansiranja BHRT-a naplatom RTV takse putem računa za struju, kako bi se spriječilo prekidanje emitovanja programa javnog emitera. Ovaj zahtjev su dogovorili i podržali učesnici današnje ekspertske debate o budućnosti RTV servisa održane na Jahorini u organizaciji Udruženja/udruge BH novinari.

Tokom debate istaknuti su ključni problemi u finansiranju javnog servisa, uredničkih politika, uticaja vlasti na javni servis, ali i mogući prijedlozi za rješavanje istih. Učesnici, parlamentarci, predstavnici javnih servisa, udruženja BH novinari i medijski eksperti ukazali su na hitnost rješavanja finansijskih problema javnih emitera kako bi bio osiguran njihov opstanak. Međutim, naglašeno je da nema trajnog finansijskog rješenja ukoliko se ne izmijeni zakonski okvir javnog servisa i uradi reforma javnog servisa u upravljačkom, uređivačkom i tehničkom smislu.

U fokusu razgovora su bila četiri modela za naplatu RTV takse. Od naplate putem računa za električnu energiju, naplate putem medijskog poreza ili fondova i naplata putem “inkaso” službe.

“Finansiranje iz budžeta nije prihvatljivo jer bi to značilo povratak u državnu televiziju. Kada se govori o javnom servisu uglavnom se govori o odnosu politike i javnog servisa a zanemaruje se javnost. RTV servis treba reformu. Potrebno je i edukovati javnost o tome šta je to javni servis i kakvu društvenu ulogu ima. RTV emiteri treba da naprave svoju komunikacijsku strategiju. Svaki program koji emituje javni servis treba da je najbolji”, kazao je Enes Osmančević, profesor sa Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Siniša Vukelić iz BHN Kluba novinara Banja Luka, rekao je da u ekonomskom smislu teško prodati loš kvalitet. “Bitno je i kakav sadržaj nude javni emiteri. Javni emiter u RS-u zastupa interese jedne stranke. Programi sva tri emitera nisu konkurentni i to otežava naplatu RTV takse. Potrebno je više razmišljato o sadržaju koji se nudi gledaocima”, kazao je on.

U toku sesije na kojoj se govorilo o programskim sadržajima, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nikola Lovrinović istakao je da hrvatski narod nije ravnopravan, jer nema kanal na svom jeziku. “To je i jedan od razloga za ovakvo stanje. Hrvati imaju pravo da zahtijevaju kanal na hrvatskom jeziku. Kada je u pitanju rješavanje trenutne krize na BHRT-u, za izravno sam naplaćivanje RTV takse, mislim da naplaćivanje takse uz drugi račun nije zakonski izvodivo”, kazao je on.

Boris Bergant, konsultant iz Evropske radiodifuzne unije (EBU), kazao je da je država obavezna da obezbijedi sigurno finansiranje javnog servisa i da je to naglašeno u četiri međunarodna dokumenta. “Javni servis nije državni servis. On treba da služi javnosti i javnost treba da je partner javnog servisa. Javni servis nije samo infromativnog karaktera. On je i šira kulturna institucija. Treba da inicira dijalog i promoviše nacionalno stvaralaštvo. Finansiranje javnog servisa treba da bude dugoročno i sigurno”, naglasio je on.

Debatu je finansijski podržalo Vijeće Evrope.