Manifestacija «Dan bijelih traka u Norveškoj»: DA SE NE ZABORAVI
Povezani članci
- Majke Srebrenice uputile otvoreno pismo: Ne prepustite negatorima genocida vlast nad Srebrenicom
- Odbor za dijalog Memorijalnog centra Srebrenica posjetio Jasenovac, Ušticu i Vukovar
- U OVOJ DRŽAVI NEMA NI KRIMINALA NI KORUPCIJE: Zašto naši političari nikad nisu krivi
- Glavni odbor SNSD Milorada Dodika usvojio strateški dokument o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH
- Juratović: Izetbegović, Čović i Dodik sarađuju, podijelili su institucije, a u političkim odlukama se kao koče
- Pjesma o Robertu Ježiću:Ježeva kućica
Foto: F.K.
Ova bijela traka nije samo simbol za tadašnje deportacije, ona je postala simbol vječite borbe portiv fasizma i diskriminacije
Piše: Fahro KONJHODŽIĆ
I naši prognanici koji žive u Norveškoj su jučer obilježili «Dan bijelih traka» i tako se pridružli obilježavanju dana kada su u Prijedoru otpočeli sa označavanjem svih onih koji nisu bili Srbi, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, njihov progon i odvođenje u ratne logore smrti, gdje su mučeni a mnogi su i ubijeni. Kao što je poznato u Prijedorskim kazamatima smrti je ubijeno ili nestalo 3176 ljudi, od čega 107 djece!
Ovogodišnje obilježavanje se odvijalo u mjestu Horten, gdje živi veliki dio naših ljudi porijeklom iz Prijedora i okolnih mjesta, a organizator je bilo ovdašnje Bosnasko kulturno udruženje, koje je ovu manifestaciju priredilo u suradnji sa Savezom BH građana u Norveškoj. Time su se BIH građani u Norveškoj, pridružili sličnim obilježavanjima u BiH i Evropi, pod simboličnim nazivom «Jer me se tiče»!
Nakon simboličnog vezivanja bijelih traka, stotinjak prisurnih se uputilo u centar mjesta Horten. Tu je simbiličkim gestom polaganja bijelih ruža na pod i minutom ćutnje, odnosno fatihom, odana pošta svim stradalim, a i upućen je apel vlastima u Prijedoru za podizanje spomernika postrtadalima, a posebo postradaloj djeci.
– Niste uradili ništa za tu djecu tada, zato uradite nešto makar sada i podignite im barem spomenik, kaže se u apelu.
Ova bijela traka nije samo simbol za tadašnje deportacije, ona je postala simbol vječite borbe portiv fasizma i diskriminacije, naglašeno je u ovom apelu. I ovim našim apelom želimo doprinijeti da se ovakva ružna zbivanja i fašizam više nikad ne ponove. Apel je pročitao predsjednik Udruženja Salih Letić. Apel je pročitan i na norveškom jeziku.