Naša stranka: Općine moraju preuzeti obaveze u zdravstvu

Povezani članci

• Melem, ili čistilište?
• Promocija knjige “Brodska cesta bb” Medihe Selimović
• Na GP Klek zaplijenjeno više od 46 kg marihuane
• Nijaz Duraković o pisanju pojedinih portala (I): Hrvatska vojska bila je agresor!
• Korupcija je fuj, mito je bljak
• Tamara Skrozza, Viktor Ivančić i KRIK dobitnici Regionalne nagrade “Srđan Aleksić”

Amela Kuskunović, vijećnica Naše stranke u Općinskom vijeću Centar, upozorila je da kantoni ne provode Zakon o principima lokalne samouprave, te uporno ignorišu presude Ustavnog suda Federacije BiH kojim se utvrđuje pravo i obaveza jedinica lokalne samouprave da upravljaju te osiguraju uslove za ostvarivanje zdravstvene zaštite na svom području. Ponovno je pozvala na hitno usvajanje Zakona o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo, kako bi se regulisali odnosi kantona, grada i općina u smislu raspodjele nadležnosti i finansijskih sredstava za osiguranje najbolje usluge građanima.

„Preko naših vijećnika na lokalnom nivou smo zatražili uspostavu zdravstvenih savjeta, koji su predviđeni kao obavezni organ nadzora i provedbe zdravstvene zaštite. Ovi savjeti, po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, planiraju i evaluiraju provođenje zdravstene zaštite, predlažu mjere za njeno poboljšanje, te prate povrede prava pacijenata. Međutim, za većinu općina u Federaciji ovo je mrtvo slovo na papiru“, kazala je Kuskunović.

„Domovi zdravlja su zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, te naredni korak koji moramo preduzeti jeste vraćanje ove razine zdravstva na upravljanje općinama. Član 53. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje da i kantoni, ali i općine mogu biti osnivači domova zdravlja. Ukoliko je općina osnivač to ne znači isključenje i brige kantonalnog ministarstva, budući da zakonsko rješenje propisuje da u upravnim odborima zdravstvenih ustanova u vlasništu općine mora biti i jedan član ili članica kao predstavnik ministarstva zdravstva“, dodala je Kuskunović.

„Razumijemo da kanton preuzima pitanje osnivanja i upravljanja zdravstvenim ustanovama gdje općine nemaju kapaciteta za isto, međutim postoji jedinice lokalne samouprave koje su izrazile spremnost i potrebu da preuzmu ove poslove, što im treba omogućiti. Ono preko čega se očigledno ‘lome koplja’ jeste pitanje upravljanje finansijskim sredstvima u ove svrhe, zbog čega se, kao i u slučaju osnovnog obrazovanja, nastavlja ignorisati pravo lokalne samouprave, a moć se koncentriše na kantonalnoj razini, što smatramo nedopustivim“, zaključila je Kuskunović.