BiH ne želi novac: Nedozvoljena sredstva finansiranja ostaju na računima političkih stranaka

Povezani članci

• Strategija ustavnih promjena: Kako dalje?
• Koncert Javiera Rodrigueza u Muzičkom centru Pavarotti
• Sanela Jenkins dala 200.000 KM za poplavljena područja u BiH
• Naše siledžije, kroje nam sudbinu
• Beskonačni rat?
• Ustavni sud BiH: Ocjena ustavnosti provjere podataka u RS

Uprkos činjenici da je zakonski okvir jasno odredio nedozvoljena sredstva iz kojih se ne mogu finansirati političke stranke, taj novac ipak ostaje na računima političkih subjekata i to iz razloga što ova sredstva nije moguće uplatiti u budžet Bosne i Hercegovine.

Nedozvoljena sredstva koja tretira Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH odnose se između ostalog i na ograničenje ukupne visine donacija. Zakon kaže da fizičke i pravne osobe mogu davati dobrovoljne priloge političkim strankama jednokratno ili više puta tokom kalendarske godine.

Ukupan iznos dobrovoljnih priloga fizičke osobe jednoj političkoj stranci ne smije prelaziti iznos od 10.000 KM u kalendarskoj godini, dok ukupan iznos dobrovoljnih priloga pravne osobe jednoj političkoj stranci ne smije prelaziti iznos od 50.000 KM godišnje.

Zakon kaže i da ukupan iznos koji član političke stranke uplati na ime stranke u toku jedne kalendarske godine ne može prelaziti iznos od 15.000 KM, što uključuje i članarine.

Kome je zabranjeno finansirati političke stranke?

Finansiranje političkih stranaka zabranjuje se organima uprave države Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, Brčko distrikta te gradskim i općinskim organima, javnim institucijama, javnim preduzećima, humanitarnim organizacijama, neimenovanim, odnosno anonimnim donatorima, vjerskim zajednicama, sindikatima, udruženjima i drugim neprofitnim organizacijama koje se finansiraju javnim sredstvima bez obzira na iznos sredstava, pravnim osobama u kojima uloženi javni kapital iznosi najmanje 25 posto, drugim državama, stranim političkim strankama i stranim pravnim osobama.

Također, privatna preduzeća koja su s organima izvršne vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini sklopila ugovor o javnoj nabavci usluga, ugovor o javnoj nabavci robe ili ugovor o javnoj nabavci radova, u skladu s propisima o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, ne mogu finansijski pomagati političke stranke ako vrijednost ugovora u jednoj kalendarskoj godini prelazi iznos od 10.000 KM.

Političke stranke ne mogu ostvarivati ni prihode od imovine koja nije u njihovom vlasništvu, a zabranjeno je davanje dobrovoljnih priloga u novcu ili u formi proizvoda posredstvom trećih osoba (posrednika).

Zakon jasno precizira da su političke stranke dužne nedozvoljena sredstva uplatiti u korist budžeta BiH, najkasnije u roku osam dana od dana primljene uplate, te o tome obavijestiti Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine.

Ipak, u praksi se to zakonsko određenje ne primjenjuje. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine tražila je od državnog Ministarstva finansija instrukciju za uplatu nedozvoljenih sredstava političkih stranaka u budžet BiH.

Bevanda: Ne možemo prihvatiti nedozvoljena sredstva političkih stranaka

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda odgovorio je da “Ministarstvo finansija i trezora BiH ne može dati traženu instrukciju i pored činjenice da je takva aktivnost propisana navedenim Zakonom”.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH smatra da bi, postupajući po vašem zahtjevu, moglo doći do uplata sredstava u budžet institucija BiH, a da se prije toga nije utvrdio izvor, osnov i porijeklo sredstava, što bi moglo nanijeti štetu i trošak budžetu institucija BiH, jer se radi o sredstvima iz nedopuštenih izvora finansiranja koji Zakonom o finansiranju političkih stranaka nisu dozvoljeni”, stoji u instrukciji koju potpisuje Bevanda, a koja je u posjedu portala Klix.ba.

S tim u vezi Bevanda predlaže Centralnoj izbornoj komisiji BiH da se pokrene izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih stranaka u ovom dijelu kako bi se na drugačiji način uredila oblast prekoračenja propisanih limita na ime donacija i novčanih priloga fizičkih i pravnih osoba političkim strankama.

“Dok se zakonski ne uredi ova oblast u smislu sigurnog i zakonitog porijekla uplata preko dozvoljenog limita Ministarstva finansija i trezora BiH ne možemo prihvatiti uplate tih sredstava na Jedinstveni račun trezora BiH”, zaključio je Bevanda.

U praksi bi to značilo da će sav novac iz nedozvoljenih sredstava ostati na raspolaganju političkim stranaka iako zakon jasno određuje da se ta sredstva moraju “uplatiti u korist budžeta BiH”.

Na drugoj strani, Centralna izborna komisija BiH dužna je kazniti sve političke subjekte koji ne uplate nedozvoljena sredstva u korist državnog budžeta, što u ovom slučaju predstavlja apsurd.

Iz Centralne izborne komisije ističu da moraju poštivati zakonska uređenja i kazniti političke stranke uprkos tome što su imale namjeru uplatiti sredstva u državni budžet i djelovati u skladu sa zakonom.

“Nevjerovatan je podatak da država BiH ne želi novac u budžet. Mi ćemo morati kazniti političke stranke koje će imati potpuno pravo da se žale jer im nije dozvoljeno da se ponašaju u skladu sa zakonom”, kazao je naš sagovornik iz CIK-a.

Dodaje i da CIK nije organ koji može pokrenuti izmjenu i dopunu Zakona o finansiranju političkih stranaka kao što je to Bevanda naveo u instrukciji.

Podsjećamo, budžet za 2016. godinu iznosi 1.720.637.818 KM, a za finansiranje državnih institucija planirano je 950 miliona KM, što predstavlja 55,2 posto ukupnog budžeta.

Iz Vijeća ministara BiH ranije je saopćeno da je finansiranje na nivou prethodnih godina i u skladu s mjerama štednje koje provodi Vijeće ministara BiH, te da je za servisiranje vanjskog duga planiran iznos od 770.637.818,00 KM.

klix.ba