FTV i RTRS: Dva oprečna lica iste stvarnosti

Povezani članci

• BHT1 I HAYAT TV: ŠTA JE NAMA SYRIZA?
• MAHIR RAKOVAC U RALJAMA VIRTUALNOG SVIJETA
• RTRS I BNTV: KO JE U ZVORNIKU OSTAVIO SVOJ PROFESIONALIZAM?
• SLOBODA MEDIJA: KAKO SE PONAŠAMO TREĆEG MAJA?
• EUROSONG NA VLAŠIĆU: PROPAO PLAN DA OSVOJIMO DRUGO MJESTO
• RTRS I BNTV: DOBROVOLJAČKA – UKLETA ULICA ZA MEDIJE

Televizijski segment Javnog servisa Republike Srpske nije sposoban izaći iz okvira provincijalizma, niti je kadar prepoznati šta je vijest dana. I na kraju 2015. godine, tamo se, umjesto profesionalizma, nudi brutalni nacionalizam

Piše: Gordana Katana, analiziraj.ba

FTV: Bez ijednog minusa

16. – 22. novembar 2015.

PROFESIONALNO IZVJEŠTAVANJE: Procjenjujući težinu terorističkog napada u Rajlovcu kod Sarajeva,  FTV je u dnevniku 19. novembra, urednica Amra Zaklan, istom pristupila poštujući sve norme profesionalnog izvještavanja. Informacije, umjesto spekulacija kojima bi se javnost dodatno uznemirila, izvještaji o svim relevantnim i dostupnim podacima i gost Dnevnika 2, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

FTV je i u dijelu koji se odnosi na ubijene pripadnike OS BiH postupio krajnje i oprezno i profesionalno, posvećujući podjednak prostor porodicama oba vojnika.

DOBRA KOMPOZICIJA: Dan žalosti za žrtvama terorističkog napada u Parizu obilježio je Dnevnik 2 16. novembra. Urednica dnevnika Amra Zaklan napravila je dobru kompoziciju odavanja počasti žrtvama obraćanjem francuskog predsjednika zastupnicima oba doma Parlamenta, te stavovima oko borbe protiv terorizma učesnika Samita G 20.

Istovremeno gledaoci su imali priliku vidjeti i kako je u Sarajevu, Tuzli i Mostaru odana počast žrtvama i anketu među stanovnicima tih gradova.

IZDVOJENO: Kratke vijesti i izvještaji svakako doprinose dinamici dnevnika. No i u takvom pristupu kreiranja centralne informativne emisije treba biti oprezan, kako ne bi došlo do zamora i prezasićenosti gledaoca jednako kao što se to dešava kada su novinarski izvještaji predugi za informativne emisije. Bilježimo primjer Dnevnika 2 17. novembra, uredniceJadranke Milošević. U 30 minuta smještene su 21 vijest i izvještaj. Ima li se u vidu činjenica da znatan prostor u uvodnom dijelu dnevnika dat izvještajima o policijskim akcijama u potrazi za teroristima umiješanim u napad u Parizu, te ostalim vijestima iz svijeta vezanim za taj događaj, ostaje pitanje zašto se urednica odlučila i da neke događaje od manjeg značaja prezentira u Dnevniku 2. U potrebi da se gledaocima predoči “sve i odmah”, propuštena je prilika da se serioznije pristupi izvještavanju o nekim od događaja prezentiranih u dnevniku. Više, pokazalo se, ne znači nužno i bolje.

PLUS NEDJELJE

Izvještaj o pokopu /ukop ubijenih pripadnika OS BiH pokazao je kako je važno ovakvim događajima pristupiti profesionalno. U izvještaju se smjenjuju kadrovi sahrana, govori imama i sveštenika. Zajedništvo za ljude koji su u tom zajedništvu živjeli i radili.

MINUS NEDJELJE

Nijedan prilog ne možemo uvrstiti u ovu rubriku.

Ocjena: 8

RTRS: Sedam izvještaja za jednog predsjednika

16. – 22. novembar 2015.

DODATNE TENZIJE: Kao da sam teroristički napad u Rajlovcu kod Sarajeva u kojem su ubijena dvojica  pripadnika Oružanih snaga BiH nije događaj koji je dovoljno uznemirio javnost u BiH RTRS u svom Dnevniku 2 odlučio se i dodatno podići tenzije.

Iako je istraga trajala, a među građanima se stvarala napetost zbog priznanja zvaničnika BiH o nedovoljnoj koordinaciji sigurnosnih struktura, urednik Dnevnika 2 19. novembra,Momčilo Ostojić, ostavlja novinaru Gvozdenu Šarcu mogućnost da pita “da li se napad mogao spriječiti” jer su, ustvrdio je, “obavještajne službe Hrvatske imale saznanja da će do istog i doći”. Ko, kada i gdje je ovo saopštio, pitanja su na koja novinar nije ponudio odgovor. I kao da to nije dovoljno, ponovo isti novinar apostrofira “da su pojedine niže pravosudne institucije htjele da ovaj teroristički akt kvalifikuju kao ubistvo”.

OVAJ JE NAŠ, A ONAJ JE NJIHOV: Ubijeni vojnici bili su prijatelji i za to im nije bila prepreka njihovo etničko porijeklo. RTRS-u, nažalost, jeste. U životu medijski manipulatori nisu im ništa mogli. U smrti su ih nastojali rastaviti. Primjer: Dnevnik 2, 20. novembar, urednikMomčilo Ostojić. Opširan izvještaj o sahrani srpskog pripadnika OS BiH iz Nevesinja. Za njegovog kolegu, Bošnjaka, tek kratka rečenica da je i on istog dana sahranjen u Vitezu.

HUTBA KOJA IM NIJE BILA PO VOLJI: Tokom prvog ciklusa monitoringa, u više navrata smo konstatovali s kolikom pažnjom su novinari Dnevnika 2 RTRS-a pratili hutbe imama u BiH kako bi naglasili da je Islamska zajednica leglo vehabizma. Onu od 20. novembra poglavara IZ BiH u kojoj je osudio napad na pripadnike OS BiH i svaki vid radikalizma i terorizma koji se u ime islama provodi, su, da li slučajno, propustili.

Javni RTV servis bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska jednostavno nije sposoban izaći iz okvira provincijalizma, niti kadar prepoznati šta je vijest dana i kako je prezentirati.

JEDINI MEDIJ BEZ IZVJEŠTAJA IZ PARIZA: Potvrđuje to Dnevnik 2 16. novembra, koji je kao urednica potpisala Nada Arlov. Iako je vijest dana bio dan žalosti za žrtve terorističkog napada u Parizu, osim informacije da je u “RS-u i Federaciji BiH danas dan žalosti”, gledaoci ništa više nisu mogli saznati. Tako je centralna informativna emisija RTRS-a tog ponedjeljka bila, bez sumnje, jedini medij koji nije donio niti jedan snimak iz Pariza niti bilo kojeg drugog grada u svijetu ili regionu koji je izrazio počast žrtvama.

EKSPERT ZA SVE I SVAŠTA: Izbor novog direktora OSE za RTRS bio je samo još jedan povod za dizanje međuetničkih tenzija u BiH. Iako su se srpski predstavnici u institucijama BiH, uključujući i SNSD, uzdržali od komentara o prijedlogu da za direktora OSE bude imenovan bivši član obezbjeđenja Alije Izetbegovića, novinarka Tanja Blagojević svoj izvještaj počinje komentarom da “Bakir Izetbegović nastavlja politiku uhljebljavanja svojih ratnih kadrova”. I kao potvrdu svog stava koristi samozvanog i samo za RTRS relevantnog eksperta za sve i svašta Dževada Galijaševića.

EKSPERT NAD EKSPERTIMA: Koliko je dovoljno Milorada Dodika u centralnoj informativnoj emisiji RTRS-a? Neminovno pitanje nakon Dnevnika 2 emitovanog 17. novembra, urednika Momčila Ostojića. Sa svojim stavovima i komentarima, od terorističkih prijetnji do referenduma u RS-u, predsjednik RS-a je “počasno mjesto” imao u sedam novinarskih izvještaja.

IZDVOJENO: Nakon 38 dana, uredništvo RTRS-a je saopštilo da odustaje od prakse da Dnevnik 2 otvara nabrajanjem koliko je dana prošlo bez izvinjenja ministra sigurnosti BiHDragana Mektića i SDS-a novinarima te medijske kuće. Konačno, jer čak ni u danima masakra u Parizu, ni terorističkog napada u Sarajevu, ti događaji  nisu mogli biti prioritet u odnosu na nabrajanje dana bez izvinjenja.

PLUS NEDJELJE

U obilju neprofesionalnih i veoma često friziranih vijesti, pravo je osvježenje da se može i drugačije raditi. Takav je izvještaj novinara Siniše Čejića o akciji Banjalučana koji se bore za očuvanje zelene površine i dječijeg igrališta u naselju Borik, na kojem je predviđena izgradnja pravoslavne crkve. U prvi plan Čejić je stavio argumente građana koji se bore za očuvanje dječijeg igrališta, a tek potom i lokalne vlasti koja, suočena s peticijom više hiljada građana protiv izgradnje crkve, ponovo mora preispitati svoju odluku.

MINUS NEDJELJE

Označit ćemo izvještaj koji nije emitovan. Riječ je o potpunom nedostatku i poštovanja i empatije prema porodici i samom Arminu Salkiću, ubijenom pripadniku SB BiH u terorističkom napadu u Rajlovcu, čija sahrana nije zaslužila makar i snimak ustupljen od nekog drugog medija koji bi bio emitovan u Dnevniku 2 RTRS-a.

Ocjena: 1

KOMPARATIVNA ANALIZA

I ova monitorisana nedjelja potvrdila je duboke razlike u poimanju uloge javnih servisa pogotovo u centralnim informativnim emisijama. I dok FTV nastavlja praksu uređivanja Dnevnika 2 na principu da je događaj koji je obilježio protekli dan, bilo u BiH ili svijetu, vijest kojom se otvara dnevnik i na kojoj se bazira njegov udarni dio, RTRS nije u stanju izaći iz svog provincijalnog okvira. A čak i kada uredništvo RTRS-a to učini, sama prezentacija vijesti ostaje u drugom planu zbog manipuliranja sadržajem dostupnih informacija ili pak brojnim komentarima i stavovima novinara koji se stavljaju u prvi plan.