Dužnička kriza u Grčkoj: Štagod se dogodi, bit će loše
Povezani članci
- Vatrogasci su spasili neke od vrijednih predmeta i relikvija katedrale Notre Dame
- Tokio izdvojio 165 miliona dolara za jednak pristup vakcini
- Mogu li se Trumpu uskratiti privilegije bivših predsjednika?
- UN objavile da je Iran pogubio više od 100 ljudi između januara i marta
- Moralni krstaški rat protiv Grčke
- Ovako reaguje Latinska Amerika na Putinovu invaziju
Dužnička kriza u Grčkoj izazvala je masovno podizanje gotovine u toj zemlji gdje je u ponedjeljak, za samo jedan dan podignuto 400 miliona eura.
“Svi to rade. Svi naši prijatelji već su to učinili. Niko ne želi da njihov novac sutra bude bezvrijedan niti da ga ne može podići”, ističe Joanna Christofosaki dok stoji ispred bankomata u atinskom naselju Kolonaki.
Vjeruje se da mnogi Grci imaju i po 10.000 eura “negdje kod kuće” ili na poslu.
Danas nije bilo teško u centru Atine pronaći ljude zabrinute zbog posljednjih efekata finansijske krize uzrokovane prekidom pregovora Grčke i njenih kreditora o novim reformama koje bi finansijski pomogle toj zemlji. Ljudi se brinu za sigurnost i dostupnost svoje ušteđevine.
Dok vrijeme brzo curi, zvanična Atina Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) do kraja mjeseca treba vratiti 1,5 milijardi eura dugova, te očajnički treba nove 7,2 milijarde eura finansijske pomoći, a to će vrlo teško biti moguće.
“Bit će loše štagod da se dogodi. Niko se ne zavarava”, kaže advokatica Kristina Vongas. Ipak, uprkos dubokoj zebnji o ekonomskoj budućnosti zemlje, malo je Grka koji vide bilo kakvu korist od napuštanja eurozone.
Posljednje istraživanje pokazalo je da 74 posto Grka podupire euro, a 50 posto ih je spremno i na “velike ustupke” koje predlaže vlada ako će to pomaknuti stvari prema naprijed.