ENG
GOSPODIN BH TEATRA
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Esej sjećanja
Piše: Gradimir Gojer
Daleke 1950. godine na karlovačkoj pozornici svoju je umjetničku karijeru otpočeo Zvonko Zrnčić. U periodu narednih devet umjetničkih sezona (do 1959.!) Zrnčić će služiti božici Taliji u njenom Karlovačkom hramu. Četiri godišta od osnivanja sarajevskog Malog pozorišta, današnjeg Kamernog teatra 55, Zrnčić inficiran virusom velikoga scenskog maštara Jurislava – Uce Korenića dolazi u kazalište u ulici Maršala Tita. Nevjerojatno je, žanrovski i stilski, širok repertoar koji će Zrnčić igrati na neponovljivo magnetičnoj pozornici Kamernog teatra 55…
Igrao je podjednako uspješno u komediji, drami, farsi, grotesci…
Zapažene su mu i u kazališne kronike upisane role: Pastora (Breht Prosjačka opera), Lodoviko (Šekspir Otelo), Ostap Bender (Iljif-Petrov Zlatno tele), Pripovjedač (Silvanus Korčak i djeca), Pol (Pristli Od kad postoji raj), Arno (Ivers Park, bulevar), Trgovački putnik (Valentini Elzenburške igre), Janez Prelc (Štefanec Juče popodne), Pikering (Šo Pigmalion), Franc i Fabrikant (Kafka Proces), D’Alfablorita (Goldoni Mirandolina), Botl (Vajzenborn Lafter), Adam (Krleža Adam i Eva), Vivije (Obaldi Kolenija), Zastupnik obrane (kabaretski program Pokradeno), Rodic (Arbuzov Irkutska priča), Kralj (anonim Kažnjeno bratoubojstvo), Doktor (Pavelkić Sunčane pege), Palestrio (Plaut Hvalisavi vojnik), Anri (Lebović – Lešiš Šarlatan), Robert, Pila (Breht Prosjačka opera), Kir (Šo Don Žuan u paklu), Đavo (Stravinski Priča o vojniku), Jan (Kami Nesporazum), Vu (stara kineska igra Dan veličanstvenog mahagonija), Jakov (Filip Balada o dobrim ljudima)…
Dao je Zrnčić velikoga doprinosa jednoj eksploziji i ekspanziji jugoslavenskih autora na maloscenskim pozornicama, igrajući likove: Majora (Lebović Srebreno uže), Sajlera (Mihajlović–Mihiz Komandant Sajler), Gospara Karla (Kovač Osipate se polako vaša visosti), Frana i Majora (Žalica Pas koji pjeva), Konferansijea (Fetahagić Znam za jadac), Inspektora, Oca i Konobara (Lebović Usamljena gomila), Filipa (Žalica Zagrljenici), kao i u tekstovima Radoslava – Zlatana Dorića Veleizdajnički proces i Kafanica, sudnica, ludnica Brane Crnčevića.
Posebno se istakao i u intepretaciji složenih dramskih i scenskih partitura domaće i strane klasike u maloscenskom vidu. Rijetko uspješna je bila njegova interpretacija Gazde Arse u Koštani Borislava Stankovića, kao i živopisnog lika Polje u Brešanovom Hamletu iz Mrduše donje. Poseban afinitet Zvonko Zrnčić je ispoljavao prema komornim poetskim recitalima, pa je režirao, i sam kao interpretator sudjelovao, u jednoj uspjeloj viziji izbora lirike Miroslava Krleže Igra parki. Jednako uspješan bio je i u recitalu Kolona.
Iz Kamernog teatra 55 prešao je Zrnčić u Narodno pozorište Sarajevo, gdje posebno pamtim njegovu dojmljivu interpretaciju Julija Cezara u istoimenoj Šekspirovoj tragediji, koju je tada redateljski uobličio Vlado Jablan.
Raznovrsnoj umjetničkoj djelatnosti dramskoga prvaka Zvonke Zrnčića treba u anale kulturnoga života u Sarajevu upisati i domaćinstvo, voditeljstvo i kreiranje Omladinskog kabarea.
Bogati opus koji je ovaj vojnik lijepe riječi ostavio na trakama i vrpcama negdanjeg Radio Sarajeva je uistinu zamaman!
Kliktaj umjetničkog karaktera doživio je na radiju posebno u ulozi Majka Finka u komadu Majk Fink kraj rijeke, za koji je nagrađivan.
Na smotri Jadranskih kazališta nagrađen je Zrnčić za ulogu Harolda Gofa (Šo Filip i Junona).
Iz svih kazališnih, osobnih, stvaralačkih susreta u scenskom i privatnom životu, sa dramskim prvakom, nevjerojatnim šarmerom Zvonkom Zrnčićem ponio sam trajan osjet da se cijeloga svoga vijeka kazališnoga djelovanja, ali i ljudske pustolovine, životnih pravaca i vododjelnica, Zvonko Zrnčić doimao iznimnom personom među glumcima – gospodinom BH kazališta!!!
Kazalištu je poklonio, i to sarajevskom kazalištu, uostalom i ponajbolja ljeta svoje životne i umjetničke Odiseje!
Bio je i ostao gospodin BH teatra!
Autor/ica 👤tačno.net
