RTRS I BNTV: ZAUZMI STRANU I NE BRINI!

Povezani članci

• Sistemsko ludilo
• Renato Baretić: Jahtanje i lihvarsko prigovaranje
• Već viđeno?
• Viktor Ivančić: FIMI POLJANA
• Vesna Rajnović: Kordićev povratak u zatvor
• Zlatko Dizdarević: Imperijo bujrum!

Uz sve evidentne razlike, ove televizije povezuje način na koji iz Sarajeva izvještavaju o pitanjima “od posebnog interesa za Republiku Srpsku”. To se vidjelo u izvještajima sa sjednica Parlamenta BiH na kojima se raspravljalo o slučaju Zvornik. Novinari se nisu libili da “zauzmu svoju stranu” i izvijeste o relativizaciji terorizma u BiH od strane bošnjačkih političara

Piše: Gordana Katana, analiziraj.ba

RTRS: Aktivna proizvodnja političkih afera

27. maj – 2. juni 2015.

SAVEZNICI VLASTI: Kada se fabrike koje rade mogu nabrojati na prste ruku, a bosanskohercegovački entitet Republika Srpska preživljava zahvaljujući kreditima, kada se mladim i obrazovnim ljudima nema šta ponuditi, onda je jasno da vlast pokušava pažnju javnosti skrenuti s ekonomsko-socijalnih problema stalnom proizvodnjom političkih afera. Javni RTV servis u tome joj je saveznik.

Monitorisana nedjelja Dnevnika 2 RTRS-a bila je u znaku Kongresa SDA i rezolucije na njemu usvojene u kojoj se, između ostalog, govori o teritorijalnom preustrojstvu BiH. Dovoljno da raspiri strasti. U dnevniku 27. maja više od pet minuta nizale su se izjave Milorada Dodika i prepričavanje istih, uz konstataciju reporterke Sanje Košarac da u “u viziji deklaracije nema mjesta za  Republiku Srpsku”.

DVOSTRUKI STANDARDI: Istoj temi posvećen je prostor i u Dnevniku 2 narednog dana, 28. maja. Gledaocima su pročitani odgovori na pitanje RTRS-a upućeno OHR-u, Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH i Ambasadi SAD-a da komentarišu rezoluciju SDA. Ovaj prilog navodimo kao klasičan primjer dvostrukih standarda koje RTRS primjenjuje kada govori o antidejtonskim pitanjima. Naime, ako je prijedlog o unutrašnjem preustrojstvu BiH, kako tvrde, suprotan Ustavu BiH, šta je onda s rezolucijom usvojenom na saboru SNSD-a o slobodnoj i samostalnoj RS?

PITANJE KOJE NIJE POSTAVLJENO: Još veći apsurd obrađivanja ove teme jeste činjenica da je nakon spomenutog priloga u dnevniku 28. maja gledaocima prenesen dio intervjua predsjednika RS-a Milorada Dodika jednom srbijanskom nedjeljniku u kojem najavljuje referendum o samostalnosti RS-a za 2017. godinu. Šta o tome misle OHR, EU ili američka ambasada, RTRS ih nije pitao.

NEUPITNI GLASNOGOVORNICI: RTRS i dalje ostaje čvrsto na poziciji glasnogovornika vlasti. Stoga se i nastavlja praksa da se opozicija u dnevnicima spominje samo u mjeri i kao uvod kako bi se predstavnicima vlasti, najčešće Miloradu Dodiku, dao prostor za napade i uvrede na njen račun. Gledaoci su tokom monitorisane nedjelje imali priliku biti pomno upoznati o svim sastancima čelnih ljudi vladajuće koalicije na kojima se tvrdilo da je parlamentarna većina neupitna. U isto vrijeme, o zahtjevima opozicije (Dnevnik 2, prvi juni, urednik Siniša Mihailović ) za sazivanje sjednice Narodne skupštine RS na kojoj bi se raspravljalo o kupovini poslanika i aferi prisluškivanja, gledaoci su informisani tek dvjema rečenicama koje je saopštila prezenterka dnevnika.

RAT I FALSIFIKATI: Koliko je falsifikovanje podataka vezanih za minuli rat uzelo maha na RTRS-u svjedoči i primjer koga bilježimo u dnevniku 29. maja (urednik Jasenko Todorović). Riječ je o izvještaju posvećenom “23-godišnjici odbrane Prijedora”. Gledaoci su čuli priču iz ugla predstavnika više takozvanih nevladinih organizacija proisteklih iz minulog rata iz koje proizilazi da je Prijedor “odbranjen od bošnjačkih i hrvatskih paravojnih formacija”, ali da se “u Prijedoru uporno pokušava okriviti cijeli srpski narod”.

Obilježavanje Dana bijelih traka, kada je počeo pogrom nesrpskog stanovništva u Prijedoru po istim metodama koje su koristili i njemački nacisti prema Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, u Dnevniku 2 nije dobilo ni 30 sekundi. O veličini zločina počinjenih u tom gradu, o ubijenim, prognanim, o logorima i masovnim grobnicama koje su se krile dvije decenije, nismo čuli ni jednu jedinu riječ. No zato je gledaocima prezentirana izjava gradonačelnika PrijedoraMarka Pavića i njegovo “ogorčenje jer su politikanti koji dolaze taj dan u Prijedor bijelu traku svezali na spomenik narodnog heroja Mladena Stojanovića”.

Plus nedjelje

Topla, nenametljiva mini reportaža novinarke Ljiljane Preradović posvećena učiteljima koji svakoga dana u vožnji provedu četiri sata kako bi držali nastavu u Hašanima, rodnom selu pisca Branka Ćopića. Novinarka je njihovu priču uspješno ukomponovala s pričom o đacima pješacima.

Minus nedjelje

Iako dnevnici RTRS-a obiluju nizom loših i neprofesionalnih priloga, umjesto jednog, kao minus nedjelje izdvojit ćemo nastavak prakse da je gotovo svakodnevno predsjednik RS-a Milorad Dodik centralna figura glavne informativne emisije javnog servisa. Pitanje je samo o čemu bi u dnevniku  izvještavali kada bi Dodik otišao na godišnji odmor i za RTRS bio nedostupan sedam ili deset dana. Ko zna, možda ne bi ni bilo dnevnika.

Ocjena 1

BNTV: Šta su te, da prostiš, bijele trake?

27. maj – 2. juni 2015.

URAVNOTEŽENA SLIKA: Politički turbulentna nedjelja odredila je i dnevnike BNTV-a. No, za razliku od RTRS-a, gledaoci su dobili uravnoteženu sliku stavova kako vlasti i opozicije tako i Vlade Republike Srpske o ključnoj temi – stabilnost parlamentarne većine.

Uprkos tome, BNTV nastavlja se baviti i stvarnim životom. Iz dana u dan otkrivaju se novi podaci o javašluku u rukovođenju javnim preduzećima u RS-u i kriminalnim aferama koje potresaju pojedine kompanije, kao što je slučaj s Rafinerijom nafte Brod.

Jedna od zamjerki odnosi se na način prezentacije pojedinih izvještaja nakon kojih ostaje potpuno nejasno šta je njihov povod. Primjer iz dnevnika drugog juna, urednice Suzane Rađen Todorić, o sastanku ministra prosvjete RS-a i zamjenika ministra civilnih poslova BiH. Novinarka najavljuje da prenosa nadležnosti u oblasti kulture s entiteta na nivo BiH neće biti. Ko je, da li je i kada otvarao ovo pitanje, ostalo je nepoznanica.

IZVJEŠTAJI S OKUSOM KOMENTARA: Novinarka Slađana Jašarević jednostavno nije u stanju da se u izvještajima oslobodi vlastitih komentara i pretpostavki. Ove nedjelje, u izvještaju o seminaru posvećenom bezbjednosnim pitanjima u BiH, Jašarević konstatuje da je “pitanje da li je bošnjačka politička elita spremna da se bori protiv terorizma”.

Plus nedjelje

Prilog novinarke Danine Milaković o poslovanju javnog preduzeća Šume RS. Novinarka je kroz sadržaj izvještaja nezavisne revizije o gubicima ovog javnog preduzeća i dugovanjima prema Poreskoj upravi RS ukazala na sve posljedice koje sa sobom nosi politička raspodjela upravljačkih struktura u javnim kompanijama.

Minus nedjelje

Dvije decenije od okončanja rata i više su nego dovoljan period da se svako u BiH odredi prema svim njegovim događajima. To se posebno očekuje od medija. Stoga vijest o obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru, 31. maja, koju je iščitala prezenterka u 54. minutu dnevnika, i nije morala biti emitovana. Vijest je gledaocima prezentirana tako da se ne zna zašto se taj događaj uopšte i obilježava.

Ocjena 7

Komparativna analiza

Uz sve različitosti, postoji jedna zajednička crta u dnevnicima RTRS-a i BNTV-a. To je način na koji iz Sarajeva izvještavaju o pitanjima koja su, prema procjenama uredništava ove dvije RTV kuće, od posebnog interesa za Republiku Srpsku. Ove nedjelje to se posebno uočilo na izvještajima vezanim za sjednice Parlamenta BiH na kojima se raspravljalo o terorističkom napadu na policijsku stanicu u Zvorniku i akciji policije RS-a koja je nakon toga uslijedila. Novinari i BNTV-a i RTRS-a nisu se ni trenutak libili da “zauzmu svoju stranu” i gledaocima ovaj događaj prezentiraju kao pokušaj relativizacije problema terorizma u BiH od strane bošnjačkih političara.