HAYAT I TV1: TOKIĆ I PRECIJENJEN I POTCIJENJEN

Povezani članci

• U junu porastao broj nezaposlenih
• Svi su dali nešto, neko sve
• Gradimir Gojer poručio patrijarhu Irineju: Dosta nam je klerikalnog mraka i ratničkog tamjana!
• Sonja Biserko: Jugoslaviju se ne može izbrisati
• Pavelić: Bošnjački nacionalizam je štetan za BiH koliko i srpski i hrvatski
• NAGRADA ZA TOLERANCIJU: DA SE ZLOCINI I TEROR NIKAD VISE NE DOGODE

Hayat je hapšenje Sejfudina Tokića potcijenio, posvetivši mu samo vijest. TV1 ga je precijenio jer su osim informacije imali i uključenje novinara iz Banjaluke, plus gosta u dnevniku. Dobro je da su na TV1 naveli i napad na novinara televizije Face televizije te da su problematizirali položaj Bošnjaka u tom entitetu

 Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

HAYAT: DA LI JE I NEDJELJOM NA HAYATU HAYAT?

18. – 24. maj 2015.

PRIČA O JEDNOJ TUŽBI: Hayatova priča o Zaninu Bakareviću i Fatimi Poturković se nastavila. Zanin je svojevremeno, kao RVI, bio žrtva novčanih malverzacija. Za to je bio kriv neko iz Ministarstva za boračka pitanja KS-a, a Fatima je tada za to krivila i tadašnjeg ministra za boračka pitnja u KS-u. Danas ministar tuži Fatimu za klevetu – naglasak je, naime, na tome u Vijestima u 7. Uzgred je tek spomenuto da interna istraga o slučaju Bakarević u Ministarstvu još nije završena. Naglasak je trebao biti stavljen na to. Da li neko istragu opstruira? U tužbi za klevetu nema ničeg neobičnog, nelogičnog, protivzakonitog. Ima samo sumnja da se radi o pritisku na Zanina i Fatimu da možda prestanu s traženjem krivaca za njihov slučaj. Međutim, ni to nije naglašeno. Naglašen je moralni kredibilitet bivšeg ministra za kojeg advokat Fatime Poturković kaže da je to presedan da jedan ministar traži novac kao naknadu za klevetu od oboljele osobe. Možda jest presedan, ali još ništa protivzakonito nije uradio.

IZVJEŠTAJ O NEPOTIZMU: Istog dana, 18. maja, donijeli su priču o srodnicima u sudstvu i tužilaštvu. Ta priča je, ustvari, vizualizirano BIRN-ovo istraživanje. Tema je dobra, međutim, problematično je naglašavanje imena sudija, tužilaca te njihovih srodnika. Radi se o etiketiranju ljudi bez znanja da li je išta loše urađeno. Jedna od sagovornica jest rekla da ne možemo govoriti o nepotizmu bez znanja da li je bilo boljih kandidata za radna mjesta trenutno zaposlenih – upravo zato nije trebalo objavljivati imena.

NEOZBILJAN PRISTUP TEMAMA: Osim toga, podaci jedne osobe na grafikonu bili su napisani netačno. Radilo se o skroz drugom prezimenu. Doduše, tačno je izgovoreno, ali i to govori o neozbiljnosti pristupa temi i nedovoljnoj odgovornosti za one čijim se životima bavimo. I jedan i drugi prilog uradila je Dženeta Sarić-Kozić.

Grešku na grafičkom prikazu imali smo i 21. maja. Radilo se o policijskoj akciji u kojoj je zaplijenjeno pet vozila. U prikazu piše pet džipova, a autorica priloga kaže pet vozila, od čega su dva džipa. Postavlja se pitanje zašto je uopšte te džipove bilo vrijedno naglasiti. Jedino ako su znatno vredniji od drugih vozila, što nam nije rečeno.

PROKLETA NEDJELJA: U nedjelju, da li zbog manjka novinara, imali smo čak dva priloga preuzeta s ATV-a. S jednim od njih i otvorene su Vijesti u 7. Osim toga, imali smo prilog o gradnji fabrike čipsa u Srebrenici čiju produkciju potpisuju “Prijatelji Srebrenice”. Doda li se da smo imali najavljen prilog o suživotu u Doboju, a dobili prilog o plantaži malina u Srebrenici, postavlja se pitanje jesmo li Hayatove vijesti uopšte trebali gledati. Prvo što najznačajnije vijesti nisu Hayatove, a ono što jest njihovo, tu imamo grešku.

PLUS SEDMICE

Prilog Elme Odobašić od 23. maja o “prvoj prodavnici dobre volje” u Sarajevu. Svi prihodi idu za pomoć ljudima u potrebi. Ono što ovaj prilog stavlja u vrh sedmice jest razgovor s mušterijama. Tačnije, odabir mušterija. Svaki od njih bio je u različitim odjelima radnje: garderoba, igračke, suveniri… Time smo saznali, osim o humanosti ljudi, sve i o ponudi radnje bez novinarskog nabrajanja.

MINUS SEDMICE

Nedjelja, 24. maj. Gledali smo tri priloga koja nisu Hayatova produkcija pa se postavilo pitanje zašto uopšte gledati Vijesti u 7.

OCJENA: 7

TV1: POLITIKA KAO FUDBALSKA UTAKMICA

18. – 24. maj 2015.

Ko o čemu, na TV1 o krizama vlasti. Nastoje toj temi dati dinamiku fudbalske utakmice i krajnje sportski se o njoj izvještava. Čak to tako možemo i prepričati: Bajrović je rekao to i to, na šta je Čović uzvratio istom mjerom, medijator Izetbegović pokušava da smiri situaciju, itd. Naravno, o blokadi kao i nastavku rada vlasti u redu je izvijestiti, ali sve između je suvišno. Šta uraditi s informacijom koja kaže da će sutra biti održan sastanak u vezi s deblokadom vlasti te da je neko povodom toga optimističan? Bespotrebno se životno važnima čine postupci političara za koje nikad sa sigurnošću ne možemo reći da li su više u interesu građana ili njih samih.

POJAČANI INTERES ZA RS: Ima to, ipak, i neke svoje dobre strane. Recimo, TV1 je sve otvorenija za opozicione političare iz RS-a. To može utjecati na povećanu gledanost TV1 u RS-u, ali uz politiku trebaju pratiti i druge teme koje se tiču građana tog entiteta. Njih u određenom broju i ima, ali to nije ni blizu broju tema koje se tiču direktno politike kao zanimanja, bez pouzdanih informacija o njenim učincima na građane.

REJTING TUZLANSKOG KANTONA: Uglavnom, da su na TV1 dosljedni u praćenju drugih tema kao politike, došli bi do informacija mnogo bitnijih za građane. Recimo, Vahidin Mujagić je 20. maja uradio prilog o tuzlanskim radnicima. Fabrika obuće “Aida” će, navodno, biti prepuštena drugoj firmi. Prema riječima jednog radnika, ta firma je “Aidi” dužna 20.000 maraka i to je sud potvrdio, ali novci nikad nisu isplaćeni. To je tema za sebe, ali nije obrađena. Drugi radnik kaže da ih vlasti optužuju da zbog njihovih protesta pada rejting Tuzlanskog kantona. Nakon toga on iznosi kontratezu, da rejting pada zbog kriminogenih političara kojih je u zadnjih mjesec dana uhapšena nekolicina. To je također tema koja nije obrađena. Ko više šteti rejtingu zemlje: političari, teroristi, radnici, kriminalci – zašto ne napraviti istraživanje?

DRUŠTVENO KORISNI RAD: Istog dana je i u prilogu Ane Buntić o izgradnji zatvora u Mostaru spomenuta mogućnost uvođenja alternativnih kazni, kakva je, naprimjer, društveno korisni rad. To je, također, tema koja zahtijeva zaseban pristup. Posebno ako znamo da su zatvorski smještajni kapaciteti mali te da osuđenici hodaju ulicama. Zašto, dakle, dosad toga nije bilo i kako stvoriti takvu mogućnost?

NAČETE, NERAZRAĐENE TEME: Ima još priloga koji samo načnu temu i ostave možda i pogrešan utisak. Tako smo 21. maja imali prilog Dalile Osmić o kreditiranju projekata srednjoškolaca. Projekti se odnose na razvoj lokalnih zajednica. Menadžerica projekta je rekla da će biti nagrađeno od 17 do 20 projekata, a da je fond 20.000. Valuta nije navedena. Međutim, koja god da je valuta, opravdano je postaviti nekoliko pitanja. Prvo, da li su sredstva namijenjena kao nagrade učenicima ili za implementaciju projekata? Ako su namijenjena za implementaciju projekata, da li su ta sredstva u skladu s budžetom projekata, ako su oni uopšte izbudžetirani? Što je najvažnije, da li su dovoljna? Podijelimo broj projekata s brojem hiljada bilo čega, vidjet ćemo da imamo samo 1000 bilo čega po projektu!? Ako projekti nemaju budžete, kako je procijenjena njihova vrijednost? Ako su, pak, sredstva namijenjena kao nagrade učenicima, šta bude s projektima? Ništa od toga nismo saznali.

PLUS SEDMICE

Otkrivanje dobrih tema, od kojih su ovdje navedene tri, ali bez realizacije priloga o tim temama.

MINUS SEDMICE

Ono što je plus, to je, ustvari, i minus ove sedmice. Novinari ne nastavljaju slijediti trag svojih tema, ma kako zanimljive stvari da im kažu sagovornici ili ih sami otkriju.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

I Hayat i TV1 propratili su hapšenje Sejfudina Tokića u Banjaluci. Hayat je temu potcijenio, te ju je naveo samo u formi vijesti. TV1 ju je opet precijenio, te, osim priloga o slučaju, imali smo direktno uključenje novinara iz Banjaluke, plus gosta u dnevniku. Ono što je dobro jest da su na TV1, za razliku od Hayata, naveli i napad na novinara televizije Face te da su problematizirali stanje Bošnjaka u tom entitetu. Međutim, iako nije ništa protivzakonito uradio, nedostajalo je promatranje njegovog čina iz perspektive moguće štete samim Bošnjacima. To se čini posebno važnim s obzirom da se Tokić predstavlja kao neko ko se bori za njihove interese.

ISTIČEMO

Prilog koji je bio i plus sedmice na Hayatu. Urađena je paralelna priča. Jedna je govorila, kao što je rečeno, o prodavnici humanitarnog tipa. Druga je govorila o čovjeku koji prodajući košpice izdržava porodicu. Porodica živi u ruiniranoj kući. Uz pomoć humanih ljudi napravljena mu je nova kuća, koja nije do kraja adaptirana za život. Na kraju se dvije priče spajaju – prva dostatna sredstva iz prodavnice bit će uložena u završetak kuće prodavača košpica. Priča je ispričana originalno, dvije teme efektno su spojene u jednu, obje teme su životne i to je, ukratko, ono što je rijetkost uopšte u TV novinarstvu kod nas.