Hoće li Rusija vojno intervenirati u Jemenu?

Povezani članci

• Kad desnica preotme ekologiju
• Rekordna vrednost Epla ističe značaj tehnologije u vreme pandemije
• Zašto je Turska oprezna prema NATO nastojanjima nordijskih zemalja?
• SAD: Dva muškarca ubijena jer su pokušali da spreče antimuslimanske uvrede
• Egipat u plamenu: Autobus pun demonstranata naoružanih do zuba, eksplozija u Kairu…
• Uprkos Trumpu, Iran prvi put ima međunarodnu podršku

Ministar vanjskih poslova Jemena Riad Yassin optužuje Rusiju za snabdijevanje Husija oružjem.

Piše: Ashraf Rashid – Al Jazeera

MOSKVA – Vijesti da je Rusija ušla u sukob koji se vodi u Jemenu predstavljaju ozbiljnu prekretnicu – ukoliko su tačne. To navodi na zabrinutost da bi se sukobi mogli intenzivirati i zadobiti međunarodne dimenzije.

Ministar vanjskih poslova Jemena Riad Yassin tim povodom je optužio Rusiju za snabdijevanje Husija oružjem pod izgovorom da vrše evakuaciju ruskih državljana iz Sanae.

Moskva je tokom protekle sedmice evakuirala blizu 300 svojih državljana u dva aviona koja su sletjela na aerodrom u Sanai.

Ovaj aerodrom je inače zatvoren otkako su počeli zračni udari koalicije Odlučne oluje pod vođstvom Saudijske Arabije protiv grupe Husi.

Vojni ekspert general Konstantin Sivkov demantirao je ovakve navode. Kaže da, prema informacijama sa kojima on raspolaže, Rusija ne naoružava Husije, te da su bilo kakve vijesti tome nepotvrđene.

Pojasnio je za Al Jazeeru da su avioni kojima su preveženi ruski državljani putnički avioni te da nisu pogodni za prijenos oružja, za što je potrebno obezbijediti posebne teretne avione.

Rusko oružje

Što se tiče ruske vojne podrške Husima generalno, kaže da Rusija nema zračni koridor, dok su na moru raspoređeni brodovi koalicije koji sprječavaju dolazak bilo kakvih brodova sa vojnom pomoći u jemensku luku.

Međutim, pojašnjava da je Rusija već ranije opskrbila Jemen oružjem, koje je prešlo u ruke Husija nakon što su preuzeli kontrolu nad magacinima s oružjem i vojnim bazama, te da se tu radi o ogromnim količinama ruskog naoružanja.

Dodaje kako Rusija izbjegava mješanje u ovaj sukob te ne želi stati na bilo čiju stranu, kao i da „zagovara dijalog i rješenje sukoba mirnim putem.“

Što se tiče zahtjeva da Moskva preuzme ulogu posrednika u ovom slučaju, Sivkov kaže da Rusija nema direktne odnose sa Husima. Ukoliko bi preuzela na sebe posredničku ulogu onda bi to bilo preko Teherana. Dodao je da su kontakti Moskve sa Husima tokom posljednjih dana bili ograničeni samo na koordinaciju na terenu kako bi se evakuirali ruski državljani.

Sivkov kaže kako trebamo biti svjesni da je trenutni rat koji se vodi u Jemenu, rat između sunita na čelu sa Saudijskom Arabijom i šiita na čelu sa Iranom, te da Rusija nije niti na jednoj strani ovog sukoba.

Dodaje kako Saudijska Arabija strahuje da se opasnost od šiita ne proširi na njenim južnim granicama, pored prijetnje koju predstavlja grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) na sjeveru i iranska na istoku.

Navodi da se saudijsko-jemenska granica proteže dužinom od 1.700 kilometara, kao i da su šiitska plemena Zaydi rasprostranjena na obje strane granice u području sa glavnim naftnim poljima „što predstavlja udružene faktore koji dovode do velike zabrinutosti kod Saudijaca.“

Sa ovim viđenjem slaže se i istraživač na institutu za predviđanje političkih sukoba Alexander Kuznetsov, koji je odbacio mogućnost uplitanja Rusije u trenutne borbe u Jemenu, objašnjavajući da se još od raspada Sovjetskog Saveza ne navode nikakve političke niti vojne aktivnosti Rusije u Jemenu.

Posebne računice

U razgovoru za Al Jazeeru dodaje da postoje oni koji smatraju da se Rusiji sada pruža prilika da odgovori na ono što  je opisala kao prakse Saudijske Arabije protiv Rusije, ali je objasnio kako je „uvjerenje da će Rusija odgovoriti na ovaj način pogrešno, iz razloga što Rusija ima svoje posebne račune, okupirana je pitanjem Ukrajine i ekonomskom krizom.“

Kao odgovor na zabrinutost mnogih analitičara da Rusija može uzeti u obzir i to da izvrši pritisak na Zapad, koji se umnogome oslanja na saudijsku naftu, tako što će pomoći Husima da preuzmu kontrolu nad morskim koridorom zbog saudijskih tankera sa naftom, Kuznetsov smatra kako je to već pretjerivanje.

Kaže da Husi imaju samo lako naoružanje, nešto artiljerije i protuavionske zaštite, dok s druge strane nemaju mornaricu pomoću koje bi mogli preuzeti kontrolu nad morskim putevima.

Što se tiče ruske pomoći Husima, kao odgovor na zapadnu podršku Kijevu i Saudijsku Arabiju kao protivniku sirijskog režima, Kuznetsov kaže da bilo kakvo rusko ponašanje treba biti dobro sračunato kako se ne bi ugrozili interesi Jemena.

„Rusija sukob u Jemenu posmatra kao sukob između sunita i šiita koji ima vjersku dimenziju, zbog čega nije zainteresirana za bilo kakvu intervenciju.“