FTV I BHT1: FORSIRANJE USKRSA

Povezani članci

• PRELAZE LI POZITIVNE NOVINARSKE PRIČE ENTITETSKE GRANICE?
• RTRS I BNTV: KO JE U ZVORNIKU OSTAVIO SVOJ PROFESIONALIZAM?
• ŽENE U CRNOJ HRONICI: ZLOČINKE, NASILNICE I DILERICE
• VELIKI BRAT U VAŠOJ KUĆI
• FACE TV I ATV: KONTROVERZNA POSJETA I TRADICIONALNO SRPSKO GOSTOPRIMSTVO
• FTV I BHT1: NE DAMO UNU!

BHT1 je obilježavanju Uskrsa posvetila skoro 15 minuta, a FTV desetak. I tako obično rade povodom svih velikih praznika većinskih religija u BiH. Naravno da ih vrijedi spomenuti, ali davati im centralno mjesto u dnevnicima možda nije idealno za javni servis jedne još uvijek sekularne države. Ko će saopćiti vijesti ateistima tih dana?

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

FTV: ČUVARI DRUŠTVA BEZ KRITIČKOG UKLONA

31. mart – 7. april 2015.

SVE O MEĐUSTRANAČKIM RAZMIRICAMA: I formirala se vlast, a gledaoci javnih servisa još uvijek o izabranim ministrima znaju samo koliko stoji u njihovim šturim biografijama, koje su nam iščitavane u centralnim informativnim emisijama. Dio pisanih medija ovih je sedmica detaljno istraživao biografije kandidata, analizirao ono što je do sada urađeno, ali javni servisi to nisu radili. Zato smo naučili sve o međustranačkim razmiricama.

BEZ ANALIZE EKSPOZEA: U izvještaju FTV-a od 31. marta (uredila Jadranka Milošević) govori se o formiranju vlasti u Federaciji BiH, spominje se ekspoze novog premijera i prikazuju komentari opozicije. Gledaoci, pak, ostaju uskraćeni za detalje iz ekspozea, kao da se to ne tiče njih, nego samo političara. A možda smo mogli čuti analize eksperata u raznim oblastima, da kažu nešto o onom što je novi premijer predložio kao svoj plan rada? No, nismo.

ŠTURO O BUDŽETIMA: Na isti način je FTV (ali i BHT1) izvještavala o predloženim, odnosno usvojenim budžetima na raznim nivoima. To je tema koja zaslužuje javnu diskusiju, a javni servisi je prije svih moraju otvoriti. To im je uloga – podsticanje javne debate kroz pružanje relevantnih i provjerenih, nepristrasnih, informacija građanima.

NEDOVOLJNO ISTAKNUTI POKUŠAJI: Nakon formiranja vlasti, više nego ikada trebaju doći do izražaja javni servisi i njihova uloga “čuvara društva” (generalno medija, ne samo javnih servisa, ali njih još više). Povremeno su vidljivi pokušaji nekih novinara da imaju takav pristup, ali iz nekog razloga ti su pokušaji često nedovoljno istaknuti. U uredničkoj politici FTV-a ne vidi se da će imati kritički uklon i nadzirati rad vlasti. Samo jedan od primjera je insistiranje na upotrebi neustavnog termina “županija”, što je očigledno politička odluka, kao i odluka da se to dopusti u programima javnih servisa.

ŠTA URADITI S BAZOM PODATAKA: Priliku da otvore za javnost bitna pitanja dobijaju mediji s bazom podataka o javnim nabavkama, koju je formirao Centar za istraživačko novinarstvo. Ovo je odlično oružje u rukama medija, i moraju ga koristiti u svom radu. No, za FTV je priča da je neko napravio bazu, umjesto da su se poslužili bazom i sami našli podatke koje bi kasnije tematski obradili.

BESPOTREBNI SENZACIONALIZAM: U istom dnevniku, 3. aprila, emitovan je i prilog o tome kako je bivša glasnogovornica Tribunala u Haagu dobila status počasne građanke Sarajeva. Novinar u prilogu najavljuje Florence Hartmman kao osobu koja se bezbroj puta “našla oči u oči” sa ratnim zločincima u sudnici? Ona je bila glasnogovornica Tribunala i nije ni imala potrebe biti u sudnici, a još manje naći se oči u oči sa optuženima. Govore i o tome kako su neki od optuženih oslobođeni, a ona osuđena, ne pojašnjavajući zašto je njoj izrečena presuda. Još jednom, bespotrebni senzacionalizam.

OPSJEDNUTOST TERORIZMOM: I šestog aprila (Amra Zaklan) centralni dnevnik FTV-a počeo je spektakularno – viješću o tome kako postoji mogućnost da je dio oružja koje koristi Al Kaida iz Bosne. FTV je opsjednuta terorizmom u BiH. Gledalac koji se oslanja na njihove izvještaje o terorizmu nekada bi mogao pomisliti da je BiH srce i ISIS-a i Al Kaide i svih drugih radikalnih organizacija. Naravno da jeste bitno izvještavati o tome, ali senzacionalizam i nekritički pristup nisu korisni za javnost.

O RS-u SAMO NEGATIVNO: Na sličan način je problematično kako FTV izvještava o dešavanjima u RS-u. Kao da biraju samo negativne vijesti. Tako su izabrali u istom dnevniku – u opet vrlo senzacionalističkom prilogu – informaciju kako je u Banjaluci osuđen jedan pedofil. Ovo je prilog za lokalne, privatne, televizije, ne za javni servis.

POGREŠAN ODABIR VRIJEDNIH DJELA: Skandalozno je i da je 6. aprila emitovan prilog o izložbi radova polaznika nekih kurseva, organizovanoj u saradnji turskog grada Konja i Sarajeva. Novinar još kaže kako je Sarajevo dobilo vrijedna djela? Polaznika nekih kurseva? Vrijedna djela su taj dan izložena na nekoliko mjesta u gradu, recimo, Umjetnost na šinama, zanimljiv projekat naših istaknutih savremenih umjetnika, za šta nije bilo prostora u centralnom dnevniku FTV-a.

PLUS SEDMICE:

Za svaku pohvalu je pristup koji je FTV imao u izvještajima o obilježavaju Šestog aprila, Dana grada Sarajeva (Amra Zaklan). Jedini su otišli na spomenik Vraca, koji je potpuno devastiran, i snimili, izgleda, jedinu delegaciju koja je tu došla položiti cvijeće žrtvama fašizma – antifašiste iz Hrvatske. Oni su poslali poruku-molbu za obnavljanjem spomenika, i jako je bitno da je ovo emitovao javni servis.

MINUS  SEDMICE:

Županija

OCJENA 1

BHT1: DOBRO NOVINARSTVO I LOŠE PORUKE GRAĐANIMA

31. mart – 7. april 2015.

KOME DATI ŠANSU? BHT1 je, pak, odlučio da nam nekoliko puta ove sedmice ponovi kako novoizabranim čelnicima moramo dati šansu. Nisu se potrudili analizirati biografije izabranih, ni njihove planove za naredne četiri godine i realne mogućnosti da se ti planovi ostvare, no imali su anketu s građanima (31. mart, Adisa Dedić Kološ) koje su pitali da li vjeruju da će vlast održati svoja obećanja. Ne vjeruju. Ipak, možda je analiza stručnjaka u ključnim oblastima relevantnija od ankete u ovom trenutku.

DOBRO NOVINARSTVO: Zanimljiv prilog emitovan je drugog aprila (Samira Krehić) o tome kako građani nemaju povjerenja u pravosuđe, te zbog toga ne prijavljuju slučajeve korupcije, te ohrabruju građane da to ipak rade, što javni servis može i treba da radi. Istovjetni primjeri dobrog novinarstva mogu se naći i u nekoliko priloga emitovanih u dnevniku šestog aprila (Svjetlana Vučetić). Jedina zamjerka tom dnevniku je prilog kojim je otvoren, koji je odlično urađen, a priča je itekako vrijedna pažnje i od javnog interesa, ali na početku dnevnika moraju ići najnovije vijesti dana. Priča o stranačkom zapošljavanju u javnim preduzećima nije novost u BiH.

U POTRAZI ZA PRAVIM ODGOVORIMA: Za pohvalu je i što su govorili o tome šta će građanima BiH značiti ulazak Hrvatske u Schengen zonu. Očigledno postoje nerazumijevanja onog što će da se desi i javni servis treba da nađe odgovore na pitanja zabrinutih građana. I još jedna pohvala temama o ekologiji. Ovaj put veliki prilog o zagađenju rijeke Spreče za koje su, izgleda, krivi nadležni općine Petrovo, ali i građani. Slike katastrofe na ekranu morale bi probuditi svijest valjda uspavanih građana, ali i vlasti.

ZASTRAŠUJUĆA PORUKA GRAĐANIMA: Nasuprot ovim dobro urađenim pričama je ona emitovana četvrtog aprila (Slaviša Starčević) o pokaznoj vježbi održanoj na Dan policije RS. Pokazne vježbe ovog tipa služe da se pokaže sila. Gledaocima to ne treba. Naročito u periodu kada su se napokon počeli ohrabrivati i tražiti odgovornost onih koji su na vlasti. Ako se ovaj prilog posmatra u tom kontekstu, on šalje zastrašujuću poruku građanima. Ako je tema trebao biti dan policije, onda se mora prilagoditi interesima gađana.

PLUS SEDMICE

U dnevniku drugog aprila urednice Samire Krehić, na veoma profesionalan način govorilo se o problemima osoba s autizmom. Novinar govori o stanju u BiH, o tome kako nema informacija o tačnom broju oboljelih, te imaju stručnjaka koji govori kako prepoznati prve znake autizma.

MINUS SEDMICE

Ove sedmice je i BHT1 poslala apel međunarodnoj zajednici da riješi probleme javnih servisa, podsjetivši ih pritom na zakone i pravila koje su oni nametnuli nakon rata, i do kojih im ni do sada, očito, nije bilo previše stalo. Postoji li neka druga adresa?

OCJENA 7

UPOREDNA ANALIZA

BHT1 je petog aprila, na Uskrs, obilježavanju ovog vjerskog praznika posvetila skoro 15 minuta, a FTV desetak. I tako obično rade za sve velike praznike pripadnika većinskih religija u BiH. Ti prilozi nisu informativni, nisu ni zanimljivo urađeni, ne sadrže novost… Naravno da vrijedi te praznike spomenuti, ali davati im centralno mjesto u informativnim emisijama i toliko prostora i pažnje, možda nije idealno za javni servis jedne još uvijek sekularne države. Ko će saopćiti vijesti ateistima tih dana?