TV1 I HAYAT: NIŠTA O BOSNI

Povezani članci

• FTV i RTRS: Velika razlika u kvalitetu
• RTRS I BNTV: SLOŽNO PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI
• DAH SREBRENICE U TV SERIJI: KAKO SMO SE ŠEGAČILI S GENOCIDOM
• BEGOVIĆ PROTIV VELIČKOVIĆA: STAV SKRIVENIH I OPASNIH NAMJERA
• TV1 I HAYAT: GDJE JE NESTAO TERORIZAM
• FTV i RTRS: Genijalni predsjednik

Ni na jednoj televiziji nije nam data priča o KK Bosni, danas KK Royal Bosna. U analiziranoj sedmici bila je godišnjica njenog osvajanja Evrope. Dvojica njenih bivših košarkaša obnašaju vlast u KS, a jedan je i premijer Kantona. Bilo bi zanimljivo upitati ih šta će vlasti učiniti za oporavak jednog od simbola grada

 Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

TV1: JEDAN SAGOVORNIK KAO NIJEDAN

30. mart – 5. april 2015.

SKORO PA BEZ ZAMJERKE: Dnevnici TV1 ove su sedmice bili gotovo bez zamjerke kada je novinarski dio posla u pitanju. Možemo problematizirati odabir tema, njihov raspored i sl., ali gotovo svaka od odabranih tema  korektno je obrađena. Gotovo svaka, ipak, ne znači sve.

DUGOROČNA MANA: Kao generalnu, dugoročnu manu velikog broja priloga dnevnika na TV1 treba izdvojiti da u svakoj emisiji imaju više od jednog priloga sa samo jednim sagovornikom. Ove sedmice je tako Kenan Ćosić uradio dva priloga o važnoj i zanimljivoj temi, marketingu na internet stranicama. U ta dva priloga imao je, međutim, samo jednog sagovornika.

KONFUZAN PRILOG: Ima i drugih omaški. Naprimjer, 30. marta čuli smo da Dom naroda PS BiH nije podržao Izvještaj o radu VSTV-a. Između ostalih, ni klub Hrvata. Novinarka Aleksandra Tolj kaže da su u klubu nezadovoljni činjenicom da na čelu pravosudnih institucija nema Hrvata. Potom slijedi izjava Bariše Čolaka koji kaže kako su nezadovoljni rezultatima rada VSTV-a. Dakle, po Čolakovoj izjavi, za Hrvate nije problem ono što je novinarka rekla. Ako je, pak, novinarka citirala nekoga, trebala je to reći i naglasiti da nacionalnost rukovodilaca pravosudnih institucija nema veze s rezultatima rada VSTV-a. Ovako, bilo je konfuzno.

SAMOPROMOCIJA U DNEVNIKU: Istog dana, voditeljica dnevnika Nikolina Veljović najavila je dio sadržaja jedne od emisija TV1. Umjesto sadržaja, koji je mogao biti prilog, mi smo faktički dobili promotivni spot emisije. Samopromociji ne treba biti mjesta u dnevniku, ali, ako već mora, onda neka to bude onako kako je najavljeno. Vidjeti zanimljive dijelove emisije, uobličene kao prilog, naprimjer, nešto je što bi dnevnik moglo sadržajno obogatiti, a u isto vrijeme popularizirati emisiju. U suprotnom, uzurpirano je vrijeme dnevnika i on se uspostavlja kao subordiniran drugom programskom sadržaju.

PROBLEMI RADNIKA: TV1 pretežno ima praksu da proteste radnika i socijalne teme ne stavlja u vrh dnevnika, nerijetko ih rasporedi i na zadnja mjesta. Značajan pomak desio se prvog aprila. Prva vijest bili su protesti radnika u Tuzli. Međutim, novinar Vahidin Mujagić zagolicao nam je pažnju nakratko skrenuvši pažnju s problema radnika na sukob između predstavnika različitih sindikata. Pred kamerom je jedan verbalno napao drugog dok je ovaj davao izjavu. Za očekivati je bilo da se tom problemu u istom dnevniku ili u narednim danima posveti prilog, ali toga nije bilo.

PLUS SEDMICE

Zadnjeg dana marta, u dnevniku TV1 emitiran je prilog koji se ticao žrtava porodičnog nasilja. U prilogu smo imali inscenaciju nasilja, što je vizualno obogatilo prilog. Ovo je prava rijetkost na TV1 i kao praksu je treba pozdraviti, sa željom da se tako nastavi.

MINUS SEDMICE

Zadržavanje na jednom sagovorniku u velikom broju priloga.

OCJENA: 7

HAYAT: NEKOLIKO ZANIMLJIVIH I DOBRO OBRAĐENIH TEMA

30. mart – 5. april 2015.

DOBRA SEDMICA: I sedmica na Hayatu protekla je prilično dobro. Prvog dana imali smo prilog o donaciji organa u BiH. To se u Bosni rijetko dešava. Ipak, na Hayatu su našli pozitivan primjer. Imali smo priliku upoznati se s dvostrukim donorom koji je s obojicom pacijenata ostao prijatelj nakon uspješnih operacija.

NEADEKVATAN UZORAK: Opet smo imali staru Hayatovu boljku. Pretjerano forsiranje mišljenja građana i to u kombinaciji sa sarajevocentrizmom. U utorak su građane Sarajeva pitali šta je to što bi vlast prvo trebala uraditi. Kod tih velikih tema mali uzorak ispitanika ne znači apsolutno ništa, a pogotovo ako su ispitanici iz samo jedne sredine.

KONTRAPRIMJER: Međutim, kontraprimjer imali smo dan poslije, iz Trebinja. Prilog je uradila Ana Bakonjić-Buha. Radilo se o obnavljanju stare jezgre grada. Na ulici je ispitivala turiste iz različitih dijelova regije koji u Trebinje dolaze dugi niz godina i imaju šta reći o tome šta Trebinju nedostaje.

EFIKASNO SVOĐENJE TEME: Odličan prilog uradila je Melina Rašidović drugog aprila. Radilo se o 20 godina saradnje između BiH i Kine. Umjesto protokolarnih diplomatskih susreta, kurtoaznih i deklarativnih izjava političara iz Kine i BiH, imali smo nešto drugo. Urađen je prilog o Bosancima koji rade u kineskim prodavnicama u BiH. Izuzetno efikasno svođenje teme s formalno političke ravni u svijet “malih” ljudi.

IZOSTALI DOKAZI: Greške slične onima opisanim na TV1 imali smo četvrtog aprila u prilogu o protestu aktivista za prava životinja u Sarajevu. Jedna aktivistkinja optužila je načelnika opštine Novi Grad da novce namijenjene za rješenje problema pasa lutalica doslovno stavlja u svoj džep. Takvo što bez daljnje provjere emitirati je čisti senzacionalizam. S druge strane, pročitano je i saopštenje iz Opštine u kojem nije skrenuta pažnja na jedan notorni nonsens. U saopštenju, vlast poziva nevladine organizacije da sredstvima od donacija, zajedno s Opštinom, grade azile za pse. Jasno je iz tona pisma da indirektno poručuju kako NVO netransparentno i nenamjenski troši sredstva. Za takvo što, također, niti jedan dokaz nije iznijet, a pažnja je s jednog od gorućih pitanja u Sarajevu skrenuta na uzajamno optuživanje glavnih aktera u rješavanju problema.

PLUS SEDMICE

Prilog Meline Rašidović o bosansko-kineskoj saradnji.

MINUS SEDMICE

Neprovjeravanje teških optužbi, ilustrirano u posljednjem opisanom prilogu.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Na TV1 su pokazali više sluha za vanjsku politiku, koja može imati posljedice na domaću. Naprimjer, stranka sefardskih Jevreja iz Izraela pozvala je Izrael na bolju saradnju s BiH, čak i nauštrb njihove saradnje s RS-om kao dijelom BiH. Tome na Hayatu nisu posvetili pažnju.

Ono što se na Hayatu može izdvojiti kao kontinuirana prednost u odnosu na dnevnike TV1 jest pregled sedmice. To imamo subotom i nedjeljom. Ukratko nas podsjete koji su događaji obilježili sedmicu u zemlji, a drugi dan na događaje koji su bili najznačajniji na svjetskom nivou. U moru informacija koje primamo na dnevnoj bazi, takve stvari raditi je pohvalno, u suprotnom, bez podsjećanja, jednostavno zaboravljamo. Onda se postavlja pitanje svrhovitosti samog posla. Osim informisanja, dužnost je, dakle, i podsjećati.

Obje televizije nisu se pokazale dobrima u procjeni značaja vijesti iz svijeta. Masakr u Keniji nesumnjivo je bio top vijest, kao što je prošle sedmice to bio pad aviona Germanwingsa na TV1. Svrstan u rubrike vijesti iz svijeta, on je postao ono što nas se ne mora ticati – odvaljena santa leda na Arktiku i sl. A trebalo bi nas se ticati.

Ni na jednoj televiziji nije nam data priča o KK Bosni, danas KK Royal Bosna. U analiziranoj sedmici bila je godišnjica njenog osvajanja Evrope. Osim što je Bosna danas imenom neki drugi klub, ona je ispala i u nižu ligu. Dvojica njenih bivših košarkaša danas obnašaju vlast u KS, a jedan je i premijer Kantona. Bilo bi interesantno upitati ih šta će sarajevske vlasti učiniti da jedan od simbola grada dostigne barem nivo sjene nekadašnjeg sebe. Ovdje je potrebno istaći malu ogradu. Naime, na TV1, do trenutka završetka ovog teksta, na internet nije okačena niti jedna vijest koja bi o tom govorila. Inače, praksu postavljanja cijelih dnevnika na internet, odmah po njihovom završetku, na TV1 počeli su da narušavaju. Tu je praksu, s druge strane, popravio Hayat.

ISTIČEMO

Hayatova praksa potpisivanja novinara čini se interesantnom i vrijedno bi bilo svakoj televiziji promisliti o tom. Prilikom potpisa, daje nam se i e-mail adresa novinara. Učinci te prakse nisu poznati, ali sigurno je da se time, barem teoretski, uvećavaju šanse za plodotvorniji kontakt s publikom. Od prikupljanja informacija do primanja sugestija, kritika i komentara na novinarski rad.