BHT1 I FTV: SERVIS KOJI JE PREZREO JAVNOST I OKRENUO SE POLITICI

Povezani članci

• RTRS I BNTV: CRNI DAN ZA BIJELE TRAKE
• BREXIT ZA POČETNIKE: JEFTINI POPULIZAM I OZBILJNA HISTERIJA
• DNEVNICI RTRS-A: DRAGOCJENO SVJEDOČANSTVO O SUMRAKU PROFESIJE
• MEDIJSKI TRETMAN SAMOUBISTVA: ODSUSTVO EMPATIJE PREMA ŽRTVAMA
• ŠTA SU NAMA ARAPI: Da nije njih, kome bismo mi bili Zapad?
• SAMOUBISTVA BEZ GRANICA

Servis jesu, pošto su beskrajno servilni, ali javni nisu, jer umjesto građanima služe strankama i političarima

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

FTV: Bezobrazluk kojem niko ne smije da se suprotstavi

17. – 23. mart 2015.

POLITIČARI ISPRED JAVNOSTI: Javni servisi su i tokom ove sedmice javnost stavili na drugo mjesto naspram političara. Najbolji primjer je možda način na koji su izvijestili o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo. Niti u jednom trenutku nisu spomenuli ni na FTV-u ni na BHT1 negodovanja građana zbog sastava vlade. A danima su građani ukazivali na nekompetentnost nekih od sada već imenovanih ministara. No, to nije dovoljno za javne servise da prednost daju građanima, a ne političarima.

PA ONDA OPET POLITIČARI: Štaviše, kada pokušavaju govoriti kritički o novom sastavu vlade u Kantonu Sarajevo, oni priliku za to daju političarima iz opozicije umjesto građanima. Kome služe javni servisi,  pitanje je koje se mora postaviti u BiH, kao i pitanje o tome koja je njihova uloga i kako i da li je ispunjavaju.

IMA LI FTV GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA? Federalna televizija, javni servis građana Federacije Bosne i Hercegovine, u centralnim informativnim emisijama daje malo ili nimalo prostora da čujemo šta građani misle o aktuelnim pitanjima. Rijetko obrađuju teme iz ugla građana, već prioritet gotovo uvijek daju političarima i svaku temu vidimo samo iz tog ugla. Ima izuzetaka, naravno, i to je najčešće dopisništvo iz Tuzle. Koliko je javni servis Federacije ispolitizovan i u službi politike a ne građana, govori i činjenica da sada već bezobrazno ne žele odustati od upotrebe neustavnog termina “županija”. Ima li FTV uopće glavnog i odgovornog urednika koji je u stanju da se pobrine za ovaj problem?

PRETJERANA POLITIZACIJA: Zbog pretjerane politizacije, često i dobro urađeni prilozi novinara ostaju skoro pa neprimijećeni. Takav je slučaj bio (jedan od) s prilogom o stečaju fabrike Dita Tuzla, koji je, nažalost, emitovan tek u 21 minuti Dnevnika 2 (uredila Amra Zaklan). Prva vijest u ovom dnevniku bila je posjeta trojice članova Predsjedništva Sloveniji. Protokolarno, dosadno i nije vrijedno centralnog mjesta u informativnoj emisiji.

OTKUD TI KO SUDBINA: Naspram građana, FTV često prednost daje i međunarodnim zvaničnicima u našoj zemlji. Tako su bez ikakve intervencije emitovali poruku, valjda nakon dubokog i dugog sna probuđenog, Visokog predstavnika (17. mart, Rasim Borčak). Poražavajuća u istom prilogu je činjenica da je kritika upućena OHR-u, zbog nekorištenja Bonskih ovlasti kako bi se riješila situacija u BiH, umjesto onima koje su građani izabrali da urade taj posao.

ČUDNA ODLUKA: U najmanju ruku čudna je bila odluka urednice Azre Pašukan da 20. marta Dnevnik 2 otvori informacijom o napadu u Jemenu, dok je tek u desetoj minuti emitovana informacija da je u BiH ponovo poginuo rudar. Još gori treman imao je izvještaj o stanju u Doboju, gradu koji je bio teško pogođen u prošlogodišnjim poplavama, i gdje je stanje i dalje vrlo loše.

PONOVO SENZACIONALIZAM: Ni ove sedmice urednici nisu odoljeli senzacionalizmu. Tako je urednica Jadranka Milošević 21. marta odlučila Dnevnik 2 početi informacijom o pronalasku mrtve bebe u Vitezu, potom smo gledali prilog o požaru u New Yorku. Nakon toga je emitovan prilog o tome kako jedan član SNSD-a napušta tu stranku. Potpuno je nejasno zašto je ovo relevantna informacija za FTV i građane Federacije. Tek nakon priloga o redovnom obraćanju vjernicima pape Franje u Vatikanu, negdje u 10. minuti, slijedi izuzetno važna priča o uništavanju šuma u BiH. Još kasnije je emitovana apsurdna priča o tome kako u Hercegovačko-neretvanskom kantonu učenici koji završe osnovnu školu ne dobijaju svjedočanstva jer se tamošnji političari ne mogu dogovoriti oko toga koje oznake (grb) moraju stajati na ovom dokumentu.

MAKEDONIJA, RAJ NA FTV-u: Još teže je shvatiti razlog zašto je dan kasnije ista urednica odlučila emitovati prilog o makedonskom raju, zemlji koja izgleda ne zna šta će od stranih ulaganja, i gdje valjda cvjetaju ruže. Potpuno drugu sliku dešavanja u Makedoniji možemo svaki dan pratiti u medijima, no za FTV to nije tako bitno. U ovom dnevniku nam je pročitano i saopćenje iz Predsjedništva BiH bez da je jasno zašto.

USPUTNA, MANJE VAŽNA INFORMACIJA: Tek četvrta vijest je bila ona o napadu na Elija Taubera, uglednu ličnost, autora, jednog od predstavnika jevrejske zajednice u BiH. Napad se desio na javnom mjestu, Tauber ga opisuje kao pokušaj ubistva, policija ga tretira kao krivično djelo, a naši javni servisi kao usputnu, manje važnu informaciju. Još manje važna je priča o negodovanju građana zbog izgradnje elektrana na našim rijekama, tema koja je svakom od nas koji živimo u BiH od životnog značaja. Svakome osim urednicima FTV-a.

MINUS SEDMICE

Federalna televizija potpuno nekritički izvještava o dešavanjima u Hrvatskoj nakon izbora nove predsjednice. A situacija tamo je itekako zanimljiva i ima razloga svaki dan da se o tome priča. No, i kada odluče to uraditi, pristup je u najmanju ruku čudan. Tako informaciju o tome kako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uklonila iz svoje blizine sve što podsjeća na Tita i antifašističku borbu, nije zanimljivost koja se emituje kratko, na kraju dnevnika, nego je tema koja zavređuje punu pažnju i bolju poziciju.

PLUS SEDMICE

Prilozi izvještača iz Tuzle.

OCJENA 1 (županija)

BHT 1: V sodelovanju z Predsjedništvom

17. – 23. mart 2015.

NEMA OPRAVDANJA: BHT1 nije emitovala vijest o napadu na Elija Taubera. Nema opravdanja ni obrazloženja za to.

GRAĐANI NE POSTOJE, OVO NIJE NJIHOV SERVIS: Ni urednici BHT-a nisu dali prostora građanima da kažu šta misle o novim vlastima, ali su barem uspjeli u nekoliko priloga pokazati blago kritički uklon prema ovoj temi. Jedan od primjera je prilog emitovan 21. marta (Blažica Krišto) o apsurdima koji prate proces formiranja vlasti. U prilogu se čuje glas građana, mišljenje novinara, pravnih eksperata, a političari su tek objekat o kojem se govori. No, neshvatljiva je odluka urednice Blažice Krišto da 22. marta Dnevnik 2 počne informacijom o posjeti jednog nobelovca Sarajevu. Ništa tu nema tako bitno ni veliko, a ono što je pričao njegova je teorija koju ponavlja godinama. I svakako je zavrijedilo da se spomene da je tu, da je govorio javno, ali zašto bi to bila najvažnija vijest dana? Tek iza ove informacije je priča o prevarenim bh. radnicima u Njemačkoj, koja je plasirana onako kako ne bi uradila ni neka lokalna televizija u zabačenom dijelu BiH. Voditelj je iščitavao podatke, valjda agencijske, ili nije jasno koji je izvor, dok su se na ekranu smjenjivale fotografije s interneta, valjda. Ni kratak telefonski razgovor sa službenikom MIP-a nije pomogao da ovaj prilog ima smisla.

SLOVENIJA NA PRVOM MJESTU: I BHT1 je odlučila 23. marta (Svjetlana Topalić) početi dnevnik izvještajem o posjeti tročlanog Predsjedništva Sloveniji. Šta se desilo toliko bitno da je ovo vijest dana, nije jasno.

PLUS SEDMICE

Dana 20. marta (Svjetlana Vučetić) emitovan je izuzetno lijep prilog o pomračenju sunca i dolasku proljeća. Lagana priča, ali lijep i profesionalan pristup, s mnogo relevantnih informacija, dobro snimljen i montiran.

MINUS SEDMICE

Neemitovanje informacije o napadu na Elija Taubera.

OCJENA: 7

UPOREDNA ANALIZA

Prošle sedmice obilježeni su međunarodni dani šuma i voda. I FTV i BHT su imali priloge o tome, ali nepravedno potisnute u drugu polovinu dnevnika. Mada su prilozi bili korektni i profesionalni, kao da urednici nemaju sluha za ono što je zaista od životnog značaja za građane, a to svakako jeste ekologija.