Esad Bajtal: Pendrek ne može utoliti glad
Povezani članci
- Priča o mitskom klubu: Kako je jedan pogodak stvorio Zubandan!
- Osam sekundi
- Boris Dežulović: Jeste li spremni za Siriju? Stvarno?
- Plivanjem protiv raka: Maarten s onoga svijeta
- HUMAN KIND WALL – PRVI SPOMENIK WEBA: Najveće multimedijalno gradilište čovječanstva
- Princ iz moje ulice – nova predstava Nedžada Maksumića
Foto: šg
Stanje se iz dana u dan pogoršava, a razlozi za proteste jači su i veći nego prošle godine, kazao je u razgovoru za „Dnevni avaz“ Esad Bajtal, univerzitetski profesor i politički analitičar, povodom prve godišnjice historijskih protesta u BiH tokom kojih je nezadovoljni narod vlastima pokazao da želi promjene.
Vakcina sprečavanja
Također, Bajtal pojašnjava zašto bi protesti najavljeni za danas, uprkos još težem položaju građana, mogli biti manjeg intenziteta nego 7. februara prošle godine.
– Ovdje ništa logički ne funkcionira, pa ne možemo očekivati ni iznimku te vrste kada su u pitanju građanski protesti. Tim prije što ovo nevrijeme ne ide naruku građanima, nego ide protiv njih i onih koji bi htjeli da izraze svoje nezadovoljstvo, da potraže svoju pravdu, da traže svoja prava da žive kao ljudi. To je nama uskraćeno – kaže profesor Bajtal.
Masovnost i oštricu najavljenih protesta, smatra profesor Bajtal, mogla bi umanjiti i otupiti vijest da su policijske agencije formirale Operativni štab. Time se, ističe naš sagovornik, građani zastrašuju da ne izađu na proteste.
– Vlast, umjesto da formira štabove koji će se brinuti o prevenciji i posljedicama vremenskih nepogoda, poput poplava i klizišta, pravi policijske štabove koji će gladnim ljudima dati do znanja da ne smiju reći da su gladni. To je neka vrsta socijalne vakcine sprečavanja, jedno apriorno širenje straha od toga da ne smijete izaći na ulicu – naglašava Bajtal.
Sve gori
Građane u namjeri da masovnijim protestima traže svoja prava, smatra Bajtal, nije obeshrabrilo samo to što se vlast proteklu godinu nije pozabavila nijednim njihovim problemom, nego ih je više dotukla represija vlasti nakon pobune.
– Više su ih obeshrabrile prijetnje i brutalna sila koja je primijenjena, zatim krivične prijave, pa kazne koje su ljudi bili prisiljeni plaćati uprkos neimaštini. Međutim, pendrek ne može utoliti glad. Ma šta oni činili, ma koliko pritiskali, narod i građani ponovo će jednog dana, bez obzira na vrijeme i nevrijeme, pokazati nezadovoljstvo. Ta reakcija mora doći ako se stvari ne budu popravljale. Pendrek ne može zamijeniti hljeb, tu je sva priča. A narod ne traži ni med ni mlijeko, traži hljeb – kaže Bajtal.
Dodatni razlog za proteste je i taj što još nije formirana vlast u BiH, čiji su glavni akteri uoči izbora obećavali promjene, a danas, kako slikovito pojašnjava profesor Bajtal, „dijele tortu dok kuća gori“.
Nepojmljivo je, ističe, da je stanje u zemlji alarmantno, a da vlast jedino brine raspodjela fotelja.
– Zamislimo ustrojstvo BiH kao tročlanu porodicu koja se okupila oko neke pite ili torte i gleda kako će je podijeliti, ko će sebi više prigrabiti, a kuća im gori. Gdje to ima da nekom domaćinu kuća gori, a on priča kako će je gasiti drugi dan? Upravo to rade naše vlasti, sve im gori, a oni pričaju o rokovima, umjesto da su odmah formirali vlast i time pokazali da zaista ozbiljno misle mijenjati stvari u ovoj zemlji – zaključuje profesor Bajtal.
Zašto se vlastima ne sviđa što ljudi traže posao?
– Narod traži posao. Jer, hljeba nema bez posla. Koji je to hljeb bez posla? Ukradeni, oteti hljeb. Dakle, samo kriminalci žive bez posla, a građani ne mogu biti kriminalci, ljudi samo traže da rade. To je sve što traže. I šta je sad tu problem? Zašto se to vlastima ne sviđa? Zašto one koji traže da rade nazivaju kriminalcima, banditima i narkomanima? Vidite vi tih formulacija, vidite tog apsurda – ističe profesor Bajtal.