ATV I FACE TV: SARAJLIJE BI IMALE ŠTA NAUČITI OD BANJALUČANA

Autor/ica 👤Uglješa Vuković 6.2.2015. u 13:14

Povezani članci

ATV je konstantno naslonjen na aktuelnosti i, za razliku od Face TV-a, politiku ne interpretira samo kroz izjave političara, već se razmatra širi kontekst

Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

ATV: KONAČNO DOBRA PREZENTACIJA VIJESTI

30. januar – 4. februar 2015.

ŽENA, A LOPOV: U subotu smo u vijestima urednice Rajne Radosavljević saznali da su Banjalučanke među najtraženijim svjetskim lopovima iz regiona. Informacija je saopštena kao bizarnost, gotovo uz smiješak voditelja, kao nešto što je apriorno fantastično neobično jer se radi o ženama. No, jedino što je bizarno jeste izdvajati takvu vijest kao bizarnost zbog nečijeg pola. Da se radilo o Banjalučanima, vjerovatno bismo gledali seriozni prilog o neustrašivim momcima. Ovako nam je iz pukog senzacionalizma plasirana suvišna bizarnost, kao neukusna nevjerica patrijarhalne kulture nad odbjeglim kćerima.

VIJESTI ZA PRIMJER: U ponedjeljak, drugog februara, urednik Vlatko Vukotić podsjetio nas je zašto volimo gledati ATV. Na samom početku prikazani su snimci sa sjednice Odbora za evropske integracije Narodne skupštine RS, sve sa najinteresantnijim sukobima i stavovima. Odličan način da se bez mnogo uplitanja predstavi naročito dramatičan događaj, kakav je bila rasprava o novom Zakonu o javnom redu i miru. U nastavku još nekoliko dobrih političkih priloga, kao onaj Đurđijane Vujović o novom savjetniku predsjednika Dodika. Dat je prostor opoziciji, a prilog je građen na osnovu izjava poslanika Vojina Mitrovića čiji je sin naprasno postao novi savjetnik u Dodikovoj sviti. Sa svakom novom rečenicom poslanika koji ubjeđuje javnost u kompetentnost njegovog mladog i neiskusnog sina, problematizacija je imala više smisla. Novinarki Vujović očigledno odgovaraju unutrašnje političke teme jer ih u obradi uspijeva osjenčiti upravo tamo gdje se otkrije suština.

POVRATAK TATJANE TRNINIĆ: Povratak Tatjane Trninić, prepoznatljivog TV lica, u ulozi prezenterke vijesti zaslužuje poseban osvrt. U više navrata u sklopu ovog monitoringa, ATV-u je prigovarano zbog nekvalitetne prezentacije, neobučenosti i nepripremljenosti spikera. Ukratko, zabilježeno je odsustvo njegovanja kulture govora. U utorak i srijedu publika je mogla uživati u interpretaciji iskusne i samouvjerene prezenterke vijesti koja s ubjedljivošću saopštava informacije, kao da se prije toga podrobno upoznala sa svakom. Nešto što je mjesecima nedostajalo ATV-u. Mišljenja sam da kvalitetan i, prije svega, uvjerljiv voditelj/ka čini pola dobrih vijesti. Zahvaljući povratku nekoć zaštitnog lica, slušali smo prezentaciju bez napora, sa utiskom da je izvedena sa lakoćom. Majstorski svedeno izlaganje. Nenapadno. Odmjereno. Razumljivo. Pitko. Taman toliko da možete obratiti pažnju na sadržaj.

TOP VIJEST KOJA VIŠE NIKOG NE INTERESUJE: A kad smo kod sadržaja, Tatjana Trninić je kao urednica napravila propust. U utorak smo prvih 15 minuta slušali o presudi zbog uzajamnih optužbi Srbije i Hrvatske za genocid. Ako se tome još doda da su reporteri poslani u Beograd i Zagreb da nas obavijeste o onome što je opštepoznato, a to je raspoloženje javnosti, jasno je da se radi o promašaju. I to promašaju koji je koštao. Suviše dugo se govorilo o vijesti koja nesrazmjerno manje interesuje javnost. Kreatori javnog mnijenja morali bi voditi računa o tome da neke teme vremenom nepovratno izblijede i da ih je besmisleno nametati.

MINUS SEDMICE:

I u utorak, i u srijedu, nedovoljna pažnja posvećena je činjenici da je rad Narodne skupštine nastavljen bez opozicije. Nedopustivo neprepoznavanje urušavanja ionako krhke demokratije. U srijedu su u vijestima Milijane Kos više prostora dobili stavovi ambasada nego opozicioni istupi.

PLUS SEDMICE:

To je, bez konkurencije, novi kvalitet u prezentaciji vijesti povratkom TV lica ranije poznatog publici ATV-a. Poslije duže vremena, mogli ste sa prijatnošću slušati vijesti.

OCJENA: 8

FACE TV: Konceptualni galimatijas

29. januar – 4. februar 2015.

OPET O FORMIRANJU VLASTI: U nedjeljnom dnevniku Srđana Kureljušića opet smo slušali o tome kako nije formirana vlast. To više teško može biti novost, a posebno ne vijest kojom otvarate dnevnik. Ukoliko uredništvo želi stvoriti pritisak na neodgovorne predstavnike vlasti, onda je potrebno iznaći i drugačiji način obrade teme od kompilacije izjava političara, čime se politika svodi na učmalu predstavu.

ŽANROVSKA ZBRKA: Koncept dnevnika televizije Face je galimatijas inih žanrova, pa se tu prepliću elementi specijalizovane političke emisije i TV portreta poluzabavnog tipa. U nedjelju smo, naprimjer, odjednom, bez povoda i pojašnjenja, slušali govorancije Čedomira Jovanovića, lidera sad već marginalne političke stranke iz susjedne Srbije. Nameće se pitanje čemu sva ta žanrovska zbrka u samoj formi dnevnika i zašto se uporno izbjegava dnevnik po mjeri dnevnih aktuelnosti.

DOMIŠLJATO O RADNICIMA: I pored svih primjedbi, izdvaja se posvećen pristup marginalizovanim skupinama, pa je u dnevniku Naide Pekmezović drugog februara prikazan novi protest ponovo zaboravljenih tuzlanskih radnika. Vijest je saopštena bez nepotrebnih dodataka, kratko i na ivici pukog emitovanja sirovih snimaka, čime je izbjegnut utisak ponavljanja pošto se radi o već uveliko medijski eksploatisanom događaju.

OCJENA: 3

PLUS SEDMICE:

Prilog o protestima tuzlanskih radnika jer je minimalističkim pristupom u obradi vijesti izbjegnuto ponavljanje, a date su sve potrebne informacije.

MINUS SEDMICE:

Novinari Rašid Halilović i Haris Dževlan gradili su socijalnu priču o porodicama koje su ugrožene klizištima. Na početku je prikazan njihov prijašnji razgovor s djecom na temu proživljenih trauma. Lakoća prikazivanja i intervjuisanja djece zaprepašćuje, a posebno njihovo televizijsko suočavanje s teškim pitanjima o ličnim traumama. Često svjedočimo medijskoj zloupotrebi djece u zabavne svrhe, a imunim se ne čini ni informativni program, jer ih sve više prepoznaje kao atraktivne aktere bez uvažavanja posebne zaštite koju oni uživaju.

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Promjene na ATV-u, kao što je povratak jednog od zaštitnih TV lica informativnog programa, veoma su uzbudljive, što čini i monitoring ovog medija zahvalnim za praćenje. To se ne bi moglo reći i za Face TV, čiji je sadržaj teško prohodan jer je u formi samog dnevnika više žanrova i često pomislite da gledate opušteno nedjeljno popodne ili kakvu drugu formu informativnog programa. Uz to, ATV je konstantno naslonjen na aktuelnosti i, za razliku od sarajevske televizije, politiku ne interpretira samo kroz izjave političara, već uvažavajući širi kontekst, koliko god se vi (ne)slagali sa njim.