AL JAZEERA I N1: CHARLIE HEBDO ZASLUŽUJE DUBLJI PRISTUP

Autor/ica 👤Amer Tikveša 13.1.2015. u 11:15

Povezani članci

N1 je teroristički napad tretirao za jednu nijansu kvalitetnije, s neskrivenom namjerom da gledatelje intimizira sa stradalima u Parizu. Osim toga, kvalitetno su problematizirali i potencijalni terorizam u BiH

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

Al Jazeera: Kako oživjeti mrtve?

5. – 11. januar 2015.

U ZNAKU CHARLIE HEBDOA: Ova sedmica je na svim relevantnim medijima prošla u znaku napada na redakcijuCharlie Hebdoa. Tako je bilo i na Al Jazeeri. Radi se o događaju na osnovu kojeg neki značajni svjetski mislioci prave aluzije na svjetski rat. Takav je, recimo, Umberto Eco.

KAKO IZBJEĆI KONTEKST? Međutim, Al Jazeera se nije upuštala u šire kontekstualizacije događaja niti u teorijske elaboracije istog. Odlučili su se gotovo isključivo za prenos informacija, bez projekcija na budućnost i bez dubinskih rasvjetljavanja događaja. Tek nešto malo više od pukog prenosa i, s obzirom na mogućnosti opservacije događaja, može se reći banalno. Takav je, recimo, bio emitirani razgovor s inostranom eksperticom za ekstremne situacije, emitovan devetog januara. Ona nam govori da su teroristi pobjegli s mjesta zločina, a nakon toga u kontaktu s policijom rekli da žele postati mučenici. To ju je navelo na zaključak da oni ipak žele ostati živi i da se treba insistirati na tome da ih se takve uhvati. Zašto je bitno da li teroristi žele ostati živi u događaju koji može imati reperkusije na cijeli svijet? I, još zanimljivije, zašto je ta opservacija bitna u trenutku kada znamo da su teroristi već ubijeni?

Ipak, treba reći i to da nije samo centralna informativna emisija ta koja se na Al Jazeeri bavila događajima iz Pariza. U toku jedne od njih, najavljena je i politička emisija Kontekst, u kojoj je tim događajima pristupljeno dublje i analitičnije.

IZOSTAVLJENA PERSPEKTIVA: Ono što se itekako moglo uraditi, a nije, jest razgovor s muslimanima s naših prostora nastanjenim u Francuskoj, da vidimo iz koje oni perspektive gledaju na događaj te da li imaju bojazan od bilo kakvih negativnih posljedica na njih same.

DOBAR PRILOG IZ KLADUŠE: Cijelu stvar donekle popravlja prilog iz Velike Kladuše koji se ne dovodi u vezu s dešavanjima u Parizu, ali govori o ljudima koji pripadaju istom ideološkom sklopu kao pariški teroristi. Radi se o odlascima Kladušana u Siriju, na ratište. Posebno je interesantna priča čovjeka čija je supruga otišla na ratište i koji strahuje od njenog pokušaja da i djecu dovede sebi. Iako žene u džihadu nisu rijetkost, za bosanske prilike to je, ipak, kuriozitet. Najbitniji dio priloga je, svakako, razgovor s imamom Selvedinom Beganovićem, koji je tri puta bio napadnut – sumnja se zbog kritike džihadista.

A BELAJA U INDIJI: Jako dobar odabir teme su i protesti Hindusa u Indiji zbog bolivudskog hita za koji smatraju da vrijeđa njihova vjerska osjećanja. Time je gledaocima skrenuta pažnja da i druge vjerske zajednice nisu imune na ekstremizam.

PRIBLIŽITI TEMU PUBLICI: Nije, ipak, sve napad na Charlie Hebdo. Izuzetno dobro su na Al Jazeeri obradili problematiku klizišta u Kaknju, izbore u Hrvatskoj, pravoslavni Božić, stanje slobode medija u BiH i brojne druge teme. Posebno treba istaći istinsku želju za približavanjem teme gledaocima kod pojedinih Al Jazeerinih novinara. Naprimjer, u prilogu o registraciji bicikala u Zrenjaninu, emitiranom 11. januara, imali smo priliku vidjeti i autora priloga kako vozi bicikl i upućuje nas u temu.

PLUS SEDMICE

Prilog o odlascima ljudi iz Velike Kladuše u Siriju.

MINUS SEDMICE

Nedovoljno analitičan pristup napadu na redakciju magazina Charlie Hebdo u Parizu.

OCJENA: 8

N1: Informiranje preko Glasa Srpske

5. – 11. januar 2015.

KORAK DALJE OD ŠTURIH ČINJENICA: N1 je sedmog januara, na dan napada na Charlie Hebdo, krenuo intenzivno u intimizaciju gledaoca sa žrtvama napada. Nije ostao na šturim činjenicama, tako smo obaviješteni i o naizgled efemernim stvarima, ali koje priču čine toplijom. Saznali smo dosta o glavnom uredniku lista, a jedan njegov skorašnji crtež ocijenjen je, senzacionalno, ali s mjerom, kao “predskazivački”. Rečeno nam je i da je na dan pogibije na Twitter profilu redakcije objavljena karikatura lidera islamske države. Među kontaktiranima na dan tragedije bio je i ambasador BiH u Francuskoj. On nije rekao ništa značajno, ali samim činom kontaktiranja napravljena je poveznica između BiH i Francuske u jednom od najtragičnijih trenutaka za tu zemlju. Odmah smo imali i Denisa Hadžovića iz Centra za sigurnosne studije u BiH, što je važno s obzirom na bh. teroristička iskustva slične namjere, na sreću – slabije realizacije.

REPORTERKA NA PRAVOM MJESTU: Dan poslije, Ana Tomašević, reporterka N1, bila je ispred redakcije Charlie Hebdoa, i izvijestila nas o bitnoj stvari koja može uticati na posljedice događaja. To su bile izjave pojedinih francuskih političkih zvaničnika koji su rekli da Francuska ne smije reagovati kao SAD nakon 11. septembra – podleći atmosferi straha. Inače, pristup Ane Tomašević treba pohvaliti jer je dobrim dijelom bio koncentrisan na posljedice događaja u smislu mogućnosti opasnih, smrtonosnih podjela među ljudima. I tog dana u studiju N1 imali smo bh. stručnjaka za terorizam.

BRZO IZLISTAVANJE NAJVAŽNIJIH VIJESTI: U subotu, 10. januara, imali smo čak i priču o heroju Lusanu, imigrantu islamske vjeroispovijesti, koji je spasio nekoliko osoba tokom talačke krize u košer prodavnici u Parizu. Vikendom, inače, nema dnevnika na N1, radilo se o petominutnoj informativnoj emisiji N1 Info te tim više takva tema zaslužuje pažnju jer se dešava u skučenom vremenu, namijenjenom za brzo izlistavanje najvažnijih dnevnih vijesti. Međutim, dojam kvari činjenica da su emitovali i neprovjerenu informaciju o tome da municija ispaljena na novinareCharlie Hebdoa potiče iz konjičkog “Igmana” i da je proizvedena 1986. Kao izvor te informacije naveden je Glas Srpske, koji je više puta argumentovano proskribiran kao nepouzdan i tendenciozan.

KOMPETENTNO O KLIZIŠTIMA: Ni N1 nije propustio druge važne teme. Takvi su, svakako, izbori u Hrvatskoj, ali kao posebno dobro urađenu temu treba izdvojiti nova aktivirana klizišta, prije svega ona u Kaknju. Fokus prezentacije događaja usmjeren je na zakonska rješenja u vezi s nelegalnom gradnjom koja je jedan od najvećih uzroka klizišta. Opasnost od pojedinih klizišta prikazali su u Sarajevu i Banjaluci, što je korisno dati na uvid jer problem klizišta ne čuči samo u provinciji i skriven od očiju javnosti. U potencijalna klizišta gledamo i s platoa zgrade Institucija BiH u Sarajevu.

BOŽIĆ U MOSTARU: Odlično je propraćen i pravoslavni Božić. Dobrim dijelom osmotren je iz mostarske perspektive, gdje danas, prema nekim procjenama, živi šesterostruko manje Srba nego prije rata. Unatoč tome, tamošnji vjerski predstavnici i građani srpske nacionalnosti šalju više nego optimistične poruke.

PLUS SEDMICE

Pristup napadu na redakciju Charlie Hebdoa.

MINUS SEDMICE

Pozivanje na Glas Srpske kao na izvor informacija, iako ta novina nije bila u prilici da otkrije tu informaciju.

OCJENA: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

Sve vrijedno kompariranja već je vidljivo iz napisanog. Tiče se, uglavnom, tretiranja terorističkih napada u Parizu. N1 je temu tretirao neznatno analitički dublje, ali s puno više želje za intimizacijom gledalaca sa stradalima u Parizu i generalno sa cijelom temom te s puno više problematiziranja potencijalnih terorističkih napada u BiH. Treba reći da je i pravoslavni Božić razmotren iz više perspektiva, od kojih je najznačajnija njegova uloga u kontekstu onih sredina u kojima su pravoslavci u posljednjem ratu pretrpjeli značajne gubitke. Ta uloga se pokazala pomiriteljskom, što je optimistično i ovdašnjoj javnosti potrebno. Na Al Jazeeri nisu se odmakli značajno od Božića kao tek puke vjerske svetkovine. U svemu ostalom, a to nije mali broj tema niti je njihov značaj minoran, pristup je bio jednako kvalitetan.