Putin u vojsku zove strane plaćenike, Ukrajina se naoružava

Povezani članci

• Industrija eurozone bilježi najveći pad aktivnosti od 2012.
• Zavjera protiv zavjere
• Kosovski ministar Rexhepi: Obuka i unapređenje policije imperativ je vremena
• Sputnik V nadomak Evropske unije
• Masovni protesti u Francuskoj: „Sadašnji mirovinski sistem je nepravedan“
• Talas nasilja u Siriji odneo preko 100 života

Rusija otvara svoje oružane snage za profesionalne strane vojnike, usred sukoba u Ukrajini u koji je upletena, mada ruski stručnjaci tvrde da taj potez nije povezan s ukrajinskom krizom.

Predsjednik Vladimir Putin izdao je uredbu kojom se stranim vojnicima omogućuje da odsluže najmanje pet godina u ruskoj vojsci, pod pretpostavkom da govore ruski jezik, javlja BBC.
Promatrači očekuju odaziv novaka iz središnjih republika bivšega Sovjetskog Saveza.

U sukobima u Ukrajini sudjeluju i strani dragovoljci, među kojima su i Rusi. Službena Moskva niječe optužbe prema kojima je onamo poslala svoje redovne vojne snage.

Ukrajinska vlada i Zapad tvrde da je Rusija u pomoć separatistima u istočnoj Ukrajini uz teško naoružanje poslala i dobro obučene vojnike.

Putinova uredba koja se odnosi na strane vojnike dio je napora da se profesionaliziraju ruske vojne snage, tvrdi BBC-jev analitičar za vojna pitanja Jonathan Marcus, dodajući da takav potez utječe na ruske odnose s bivšim sovjetskim republikama.

Ruski vojni stručnjaci Pavel Felgenhauer i Aleksander Golts za BBC su kazali da će se novom uredbom omogućiti legalizacija stanja koje postoji već nekoliko godina na područjima u kojima su razmještene ruske vojne snage izvan granica Rusije.

Uredba će ruskoj vojsci olakšati novačenje lokalnog stanovništva u dijelovima središnje Azije, na Kavkazu i u Pridnjestrovlju, odbjegloj moldovskoj pokrajini, tvrde analitičari.

»Ranije se tražilo dobijanje ruskog državljanstva ili dokumenta kojim su se dobijala prava iz ruskog državljanstva, ali sada mogu legalno služiti bez ruskog državljanstva«, rekao je Felgenhauer.

Golts tvrdi da je u ruskim vojnim snagama već oko 300 stranih vojnika.

Felgenhauer kaže da su tisuće Tadžika služili pod ruskim časnicima tijekom nereda u Tadžikistanu 1990-tih.

Na Kavkazu Rusija ima vojnu bazu u Armeniji i vojne snage u dvjema odbjeglim pokrajinama Gruzije, u Abhaziji i Južnoj Osetiji.

»Slati ruske profesionalne vojnike u Središnju Aziju je skupo, a mnogi ostaju tamo. Uzimati lokalce je veoma praktično«, rekao je Felgenhauer.

»Moguće prijetnje narastaju u Središnjoj Aziji nakon što je NATO okončao borbenu misiju u Afganistanu. Zato je moguće jačanje ruske vojne nazočnosti u Središnjoj Aziji – ruski časnici s lokalnim vojnicima. Ali to ne znači masovno novačenje stranaca«, rekao je.

Za neke strance će mjesečna plaća vojnika od 500 dolara biti poticaj za priključenje ruskoj vojsci u ovim gospodarski teškim vremenima kao i izgledi za dobijanje ruskog državljanstva, smatra Golts.

Ukrajinska vlada sprema se za rat s proruskim separatistima na istoku zemlje prkoseći na taj način mirovnim pregovorima koji se održavaju u Berlinu.

Na ceremoniji održanoj u ponedjeljak u Žitomiru na sjeveru te bivše sovjetske republike ukrajinski predsjednik Petro Porošenko svojoj je vojsci predao borbene zrakoplove, haubice i oklopna vozila.

»Uvjeren sam da će 2015. biti godina naše pobjede. Da bismo to postigli potrebna nam je snažna, domoljubna i dobro opremljena vojska«, kazao je.

Porošenko ovim potezom izravno krši prekid vatre dogovoren početkom rujna u bjeloruskom glavnom gradu Minsku gdje su se obje sukobljene strane dogovorile da će povući teško naoružanje.

Diplomati iz Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske u ponedjeljak su se sastali u Berlinu kako bi ondje razgovarali o primjeni dogovora iz Minska. Porošenko još uvijek planira sudjelovati u pregovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 15. siječnja u Kazahstanu kojima će prisustvovati francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Ukrajinski i ruski dužnosnici su prije pregovora u Berlinu izrazili sumnju u njihov daljnji napredak, a ukrajinski diplomat Aleksej Makejev rekao je da dvije stranu na različit način interpretiraju dogovor iz Minska. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin podsjeća da je puno točaka u kojima se dvije strane ne slažu, no tvrdi i da je Moskva spremna na konstruktivan dijalog te je u glavni grad Njemačke na pregovore poslao diplomata Viktora Sorokina.

novilist.hr