Putin: Nismo dozvolili jugoslovenski scenario

Povezani članci

• U eksplozijama na tržnici u Xinjiangu deseci poginulih i ozlijeđenih
• Evropska komisija i von der Leyen pod kritikama zbog ograničenja izvoza vakcina
• Evropa smiruje Makedoniju: Gruevski i Zaev danas u Strazburu
• Demokratija pred izazovom novih tehnologija
• Hans-Peter Fridrih: Ne smiju se svi muslimani staviti pod sumnju
• ‘Američke snage pomogle Francuskoj u spašavanju tajnog agenta’

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u obraćanju naciji da Rusija nije dozvolila sebi da ide putem raspada po jugoslovenskom scenariju.

“Sa zadovoljstvom bi nas pustili po jugoslovenskom scenariju raspada i podjele sa svim tragičnim posljedicama koje bi po narode Rusije to imalo. Nije se desilo. Nismo dozvolili”, rekao je Putin, dodajući da Rusija to nije dozvolila u svoje vrijeme ni Hitleru.

Putin je rekao da je razgovor sa Rusijom sa pozicija sile besmislen, prenosi Tanjug.

Obraćajući se pred Federalnom skupštinom Rusije, Putin je rekao da politika obuzdavanja Rusije nije smišljena jučer.

Rekao je da je Zapad iskoristio krizu u Ukrajini i anektiranje Krima kako bi uveo sankcije Rusiji, prenosi Reuters.

”Svaki put kada neko smatra da je Rusija postala previše snažna ili nezavisna, odmah se primjenjuju takve mjere”.

Putin je ponovio da sankcije štete svima, pa i onima koji ih uvode, kao i da Moskva ne namjerava da ruši odnose sa Evropom i Amerikom.

On je kazao da za Rusiju Krim ima ogroman civilizacijski i sakralni značaj. Prema Putinovim riječima, svaki narod ima neotuđivo pravo na sopstveni put razvoja i Rusija će se uvijek prema tome postaviti sa uvažavanjem.

To se, kako je istakao, odnosi i na Ukrajinu, ali je nazvao licemjerjem da se razgovorima o ljudskim pravima prikriva prevrat u Ukrajini.

Proruski separatisti proglasili su nezavisnost u Donjecku i Lugansku na istoku Ukrajine, a Rusija je anektirala Krim u martu.

U sukobima ukrajinske vojske i proruskih separatista, koji traju devet mjeseci, poginulo je najmanje 4.000 ljudi, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Više od 430.000 ljudi je interno raseljeno.

Govoreći o ekonomiji, Putin je predložio “punu amnestiju” za kapital koji se vraća u Rusiju. Priliv kapitala procijenjen je na više od 100 milijardi dolara u ovoj godini.

Zakonito vraćanje kapitala u Rusiju značilo bi da “neće biti pitanja od poreskih i agencija za provođenje zakona”, obećao je Putin.

”Svi koji to žele trebali bi imati pravo da se vrate u Rusiju. Mi moramo otvoriti tu offshore stranicu u našoj ekonomiji. Vjerujem da će naše kompanije nakon kiparskih dešavanja uvidjeti da njihovi interesi van zemlje nisu cijenjeni i da je najbolja garancija za njih nacionalno pravosuđe”, kazao je.

Kipar je postao veliki offshore centar za ruske kompanije u 1990-im godinama, ali je paket mjera hitne pomoći za kiparske banke u 2013. godini donio velike gubitke za neke od njih.

Putin je također predložio četverogodišnje zamrzavanje poreskih stopa kako bi se pomoglo ruskim kompanijama.

U ponedjeljak je rublja zabilježila najveći jednodnevni pad vrijednosti od 1998.

Nacionalna valuta oslabila je prema dolaru za skoro devet posto prije nego što je počela da jača zbog intervencije centralne banke.

Putin je pozvao na “odlučne i koordinirane akcije” Ruske centralne banke i Vlade “na suzbijanju nastojanja takozvanih špekulanata da profitiraju od promjena u ruskom valutnom kursu”.

U cilju oslobađanja sredstava za bitne projekte, kazao je Putin, Nacionalni fond za dobrobit društva pozajmio bi novac po povoljnim uvjetima najvećim ruskim bankama.

To je jedan od suverenih nacionalnih fondova stvorenih uglavnom od prihoda od prodaje energenata.

Ovo je 11. Putinovo obraćanje, a u Kremlju se okupilo više od hiljadu zvanica iz javnog i političkog života.

 Agencije