Otvorena izložba fotografija autorice Aide Redžepagić – ‘Tolerancija na testu – život s hidžabom u bh. društvu’
Izdvajamo
- Društvo nam jednostavno nametne neke stereotipe i mi ih kao takve prihvatimo ne dovodeći ih u pitanje. Većina ljudi pri samom viđenju hidžaba ima svoju viziju osobe u koju gleda, a ponekad je ona neutemeljeno pozitivna (povjerenje u osobu samo iz razloga što nosi maramu, iako ju ni ne poznajemo) ili pak negativna (mislimo da je zatvorena za komunikaciju i da ukoliko ne dijelimo istu religiju nemamo o čemu s tom osobom razgovarati).
Povezani članci
Povodom Međunarodnog dana tolerancije koji se održava 16. studenog, Centar za edukaciju i istraživanje ‘Nahla’ organizirao je u Sarajevu niz aktivnosti pod nazivom ‘Tolerancija na testu – život s hidžabom u bh. društvu’, s ciljem senzibiliziranja javnosti o pravima i potrebama žena koje iz vjerskih razloga nose maramu.
Piše: Nikola Vučić
U okviru bogatog programa, posjetiteljice i posjetitelji imali su priliku prisustvovati – između ostaloga – i otvaranju izložbe fotografija ‘Razotkrivanje predrasuda’ autorice Aide Redžepagić koja je ovom izložbom foto-priča željela predstaviti svakodnevni život bosanskohercegovačkih muslimanki te ukazati na činjenicu da se aktivnosti, zanimanja i profesije ovih žena ne razlikuju od ostalih i da je nužno da se, kako ističe, društvo oslobodi predrasuda i stereotipa.
Autorica je projekat u suradnji s Centrom za edukaciju i istraživanje ‘Nahla’ započela prije sedam mjeseci kada se odlučila da napravi fotografije s željom i nastojanjima da doprinese razbijanju društvenih predrasuda te je, kako kaže, naišla na neočekivane reakcije:
“Jedna moja kolegica ostala je šokirana kada je vidjela kako se djevojka koja nosi maramu rola na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu zajedno sa svima ostalima. Njezina reakcija je bila “pozitivni šok”, ali ipak šok; što je za mene značilo i predrasudu. Tada sam odlučila nastaviti sa projektom i pokazati da postoji mnogo više od onoga što nam mediji plasiraju: slika je mnogo šira. Tako sam pronašla žene koje nose hidžab i bave se različitim zanimanjima: novinarstvom, ekonomijom i menadžerstvom, alpinizmom, medicinom, slikarstvom, wellness terapijom itd.”, kazala je te dodala da je sa svakom od njih družeći se i upoznavajući provela po nekoliko sati i dijelove razgovora tekstom prenijela ispod fotografija.
Đermana Šeta i Aida Redžepagić
“Radeći na ovom projektu radila sam i na vlastitim predrasudama, a vrlo često nismo ni svjesni da ih imamo. Društvo nam jednostavno nametne neke stereotipe i mi ih kao takve prihvatimo ne dovodeći ih u pitanje. Većina ljudi pri samom viđenju hidžaba ima svoju viziju osobe u koju gleda; ponekad je ona neutemeljeno pozitivna (povjerenje u osobu samo iz razloga što nosi maramu, iako ju ni ne poznajemo) ili pak negativna (mislimo da je zatvorena za komunikaciju i da ukoliko ne dijelimo istu religiju nemamo o čemu s tom osobom razgovarati). Kao što je jedna od djevojaka koje sam fotografisala rekla: To bi vam isto bilo kao kada biste rekli da su sve djevojke kratke kose iste. Možda mi nemamo ništa zajedničko, možda nikada nismo gledale iste filmove, čitale iste knjige, osim hidžaba ništa drugo nas ne veže'” – kazala je autorica izložbe Aida Režepagić.
Izložbu foto-priča možete pogledati u prostorijama CEI ‘Nahla’ u Sarajevu od ponedjeljka do četvrtka u terminu od 12 do 16 h, a bit će otvorena do 10. prosinca.
Osim izložbe fotografija upriličeno je i predstavljanje prijevoda knjige „Odijevanje muslimanki – od stereotipa do prava na izbor” autorice dr. Katherine Bullock, u izdanju Centra za edukaciju i istraživanje “Nahla” i Centra za napredne studije iz Sarajeva. Održana je i tribina pod nazivom ‘Hidžab i ljudska prava – izazovi u bh. društvu’ o kojoj su govorili mr. Đermana Šeta, predsjednica Komisije za slobodu vjere Rijaseta IZ u BiH i Emir Kovačević, odvjetnik i pravni ekspert IZ u Međureligijskom vijeću u BiH. Upoznali su prisutne s izazovima s kojima se žene koje nose maramu danas susreću u bh. društvu, te mehanizmima zaštite i pravnim instrumentima koje imaju na raspolaganju u slučajevima diskriminacije i kršenja prava ističući da je Komisija za slobodu vjere savjetodavnog karaktera, što znači da osigurava podršku u procesu prijave kršenja prava i njegovog ostvarivanja.