Što stoji iza oživljavanja borbi u istočnoj Ukrajini?

Povezani članci

• Talibani zauzeli sjedište lokalnih vlasti na zapadu Afganistana
• Haotični predsjednički izbori u Poljskoj
• Talibani izveli koordinirani napad na Kunduz
• Australija prva u svijetu usvojila zakon o Facebooku i Googleu
• Teatralni potezi i opasne predstave: Diplomatski rat Francuske i Italije uznemirio Evropu
• Šta izbjeglička kriza govori o Arapima

Borbe u istočnoj Ukrajini – i osobito oko grada Donjecka – su se ponovno rasplamsale, pa je ionako klimav prekid vatre dogovoren u Minsku 5. septembra na velikoj kušnji.

Piše: Robert Coalson

Priredila: Mirjana Rakela, RSE

Novinari i drugi i promatrači su izvjestili da su 7. novembra uočili desetke vojnih vozila, uključujući tenkove i oklopne transportere, kako iz Rusije ulaze u područje istočne Ukrajine koje kontroliraju proruski separatisti. To je idući dan potvrdila i Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi (OESS).

Brojna videa na internetu svjedočila su o  ulazsku ruske vojske.

Moskva je demantirala da Rusija sudjeluje u borbama, te je pozvala sve strane da se pridržavaju mirovnog dogovora iz Minska.

Separatisti tvrde da su konvoji samo pojačanja koja iz drugih djelova istočne Ukrajine idu prema Donjecku.

Međutim, analitičar Sergej Markov, blizak Kremlju, rekao je za ” Daily Beast” da Moskva pruža “slojevitu podršku” proruskim separatistima.

Što je uzrok obnovljanja vojnih aktivnosti u istočnoj Ukrajini? Evo nekoliko mogućnosti:

Reakcija na izbore

Separatističke vlasti u istočnoj Ukrajini održale su 2.novembra izbore koje su osporili Kijev, OESS-a, EU-a i SAD ističući da se radi o nelegitimnim izborima i da se njima krši sporazumiz Minska. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko neposredno po njihovom održavanju je jasno rekao da su oni “torpedirali” proces iz Minska.

Na te izbore je Porošenko odgovorio slanjem dodatnih trupa na istok i zatražio od parlamenta da ukine zakon o autonomiji za otcjepljene regije koji je bio dio procesa iz Minska.

„Mislim daje nedavni transfer opreme iz Rusije separatistimaprvenstveno obrambenog karaktera“, smatra Tom Frear, istraživač u Evropskoj Leadership mreži (ELN).

“Retorika koja je stizala iz Kijeva nakon izbora u Donjecku i opozivu autonomije za te regije znači da Rusija i separatisti ne mogu isključiti moguću obnovu ofenzive ukrajinskih snaga”, navodi Frear.

Taktički potezi

Dostavljanje opreme separatistima može signalizirati njihovu namjeru da očvrsnu pozicije, pa čak ostvare određenu prednost, što bi im osiguralo da lakše prebrode zimu.

Separatisti očekuju da ostvare kontrolu nad određenim objektima, kao što je elektrana na sjeveru Luganjska i zračna luka Donjecku, kaže Frear. Takvi potezi imaju za „cilj osiguranje opstanka za takozvane narodne republike Luganjsk i Donjeck“.

Ruski analitičar Markov također smatra da separatisti nastoje preuzeti kontrolu nad gradovima “Piski, Avdivka i Sčastije, gdje se nalaze toplane.” Osim toga, on nagađa da možda žele preoteti Slovjansk i Kramotorsk, koji su za njih   “simbolički i strateški važni gradovi“.

Stvaranje koridora

Dramatičnije bi moglo biti to da Moskva želi pomoći separatistima da prošire teritorij pod svojom kontrolom kako bi Rusija dobila koridor, od istočne Ukrajine do poluotoka Krim, koji anketiran u martu i pripojen Rusiji.

Krim je trenutno dostupan Rusiji samo zrakom i preko Crnog i Azovskog mora. Kopneni koridor olakšao bi Moskvi opskrbu Krima.

Ivan Lozovij, neovisni analitičar iz Kijeva, ocjenjuje da je kopneni koridor za Putina “nedovršeni posao u istočnoj Ukrajini”  i “prioritet” .

No, da bi to ostvario mora osvojiti ključni grad Mariupolj, što je teško ostvariv cilj.

„Teško da bi ga ruske snage mogle pregaziti“, kaže Lozovij. “Građani Mariuopolja grade dodatne utvrde“, dodaje.

Što je s Harkovom?

Takozvani projekt Nova Rusijaje splasnuo u posljednjih nekoliko mjeseci, ali bi mogao oživjeti ako bi separatisti ostvarili kontrolu nad Harkovom, koji je drugi po veličini grad u Ukrajini.

Lozovij primjećuje gradima “simboličko značenje”, ali i daje glavno industrijsko središte zemlje.

U decembru1917. Harkov je bio prvi ukrajinski grad koji je priznao Boljševičku revoluciju i do 1935. je bio glavni grad Ukrajine. U tom području se nalazi i tvornica tenkova, ali i druga vojno-industrijska postrojenja.

Bez sumnje, Harkov, koji je ostao ravnodušan na pozive da se “pridruži Novo Rusiji poprilično nervira određene krugove, kako u Moskvi, tako i u takozvanim narodnim republikama Donjeck i Luganjsk“  ocijenio je vojni analitičar Aleksandar Golts.

Lozovij kaže da ostvarivanje dva cilja „kopneni koridor prema Krimu i uključenje Harkova u separatističku teritoriju” bi značilo “da su Putin i Kremlj, vrlo blizu zadanog cilja: formiranja Novo Rusije, odnosno do izdvajanja toga područja iz teritorija Ukrajine“.